9. stu 2009.

Kako je pravljena arsenalska pasara

 

Iz svoje arhive članaka, novinar Siniša Luković, poslao nam je tekst koji baca puno više svjetla na arsenalsku pasaru. Članak je objavljen u "Vijestima" 2006.g.


Ovdje prenosimo dio razgovora sa meštrom iz čamčarske radione bivšeg tivatskog Arsenala Zoranom Jočićem o tome kako se gradila arsenalska pasara.

--o0O0o--

„Kada sam se 1970 godine vratio sa odsluženja vojnog roka na staro radno mjesto u Arsenalu, počela je izgradnja malih čamaca, pasara i barki tzv. „univerzalki“ do 4 metra dužine.

 

ArsenalskaPasara2-ED
Arsenalska pasara sa izmijenjenom pramčanom palubom

Uz stare meštre poput pokojnih Djanka Matkovića i Anta Tripovića i druge, kao mladi šegrt učio sam i radeći pekao zanat. Imali smo nacrte naših inženjera po kojima smo radili te barke, a za proizvodnju jednog čamca trebalo je otprilike 250 radnih sati.“- prisjeća se Jočić sretnijih vremena i dodaje da se pri izgradnji drvene barke kreće od pravljenja njene osnove – kobilice i rebara, pramčane i krmene statve sa unutrašnjim učvršćenjima – takozvane ašte i kontraašte, te krmenog zrcala.

„Kada se napravi kostur, on se postavlja na takozvani kantijer i onda se provizorno spaja i učvršćuje letvama okolo sa strane da bi osnova barke „držala formu“ dok se ne počne sa postavljanjem madijera, odnosno dasaka koje čine oplatu-bokove čamca. Prvo se postavlja gornja završna oplata tzv. razma sa kontramadijerom i završni madijer pri razmi. Nakon toga barka se okreće naopako kobilicom naviše i od nje ka razmi stavlja se jedan po jedan madijer dok se oplata potpuno ne zatvori.“- u najkraćem objašnjava postupak izgradnje drvenog čamca meštar Jočić.

Prema njegovim riječima za izradu kobilice, ašte, kontraašte i zrcala koristi se hrastovina, za rebra drvo murve, a oplata se pravila od borovine. Svako rebro koje je inače osnovni elemenat poprečne čvrstine broda, pravilo se od murovine i to iz dva dijela – takozvanih capula i pjane koji se medjusobno sastave i povežu rebatinima – bakrenim brokvama (ekserima) sa šajbom. Madijeri odnosno oplata, potom se na rebra spajaju pocinčanim brokvama, a u uski procijep izmedju madijera dlijetom se nabijaju pamučni konop i stupa kako bi barka bila vodonepropusna. Budući da svaki madijer po dužini mora pratiti liniju, odnosno zaobljenje trupa broda, prije montaže na rebra madijeri se griju, odnosno kuvaju u vreloj vodi što drvu povećava elastičnost. Tako se vreli madijer direktno iz vode u kojoj se kuvao, stavlja na rebra i kada se ohladi, bez problema zadrži zadatu krivinu i novu formu.

--o0O0o--

 

Ovo je prvi dio iz teksta "PLASTIKA UNIŠTILA UMJETNIKE KOJI SU GRADILI BRODOVE OD DRVA" Siniše Lukovića.

Od kojeg drveta se pravila arsenalska pasara? Koji su još drveni brodovi pravljeni u Arsenalu? Ko je poslije 400 godina oživio dubrovački galion ? I još toga od Siniše čitajte uskoro na našem blogu.

Black Boat

 

Značajni dio novinarskog opusa, Siniša Luković posvećuje upravo moru, brodovima, važnim ličnostima i događajima iz ove oblasti. To su često interesantni detalji iz bliže i dalje prošlosti čiji je značaj djelimično zanemaren u istorijskoj literaturi pa stoga kod čitaoca djeluju kao pravo otkriće. Pri tome gotovo nijedan veći brod ili jahta nije, u skorije vrijeme, prošao zalivom, a da od Siniše nismo saznali iscrpne podatke o njemu, što je svojevrsna hronika pomorskog života Boke Kotorske.

NB

1 komentar:

  1. Pozdrav

    Javljam Vam se jer i sam posjedujem arsenalku iz 1966 godine, kupio sam je 2013. Ali evo već 2 godine stoji na suhom i primijetio sam da je dosta Madeira i dio kobilice oštećeno, ne znam jeli crv ili su školjke oštetile većini. Poslao ni Vam par slika pa ako mi možete dati savjet, jer mi žao rješit je se.

    OdgovoriIzbriši