5. velj 2012.

Ponte i mula u Boki posvađaju mještane i turiste


    Piše: Slavica Kosić

Za mula važi zakon jačeg?

Ponte i mula u Boki posvađaju mještane i turiste 

Izgrađene još u 19. vijeku uz pontu su pristajale barke sa ulovom ribe, a bačve za vino s jeseni su se prale u moru
Jošica u Bijeloj (Foto: Slavica Kosić)
Nekada su bili najčešća i najjača veza sa svijetom, a danas su ponte i privezišta često u lošem stanju, ponekad i izvor nesuglasica i sporenja između mještana, ali i njih i turista.
U Boki je oko 2.000 ponti, mandraća i privezišta koji su nastali u vremenu kada su privatne kuće počele da se grade van utvrđenih primorskih gradova, prvenstveno Kotora. Gradili su ih vlasnici kuća koje su bile daleko od gradskih luka.

Description: http://ads.vijesti.me/www/delivery/lg.php?bannerid=143&campaignid=63&zoneid=139&loc=http%3A%2F%2Fwww.vijesti.me%2Fvijesti%2Fponte-mula-boki-posvadaju-mjestane-turiste-clanak-59394&cb=d0c893b903

Nijedan od tih objekata nije zaštićen kao spomenik kulture, ali čine dio ambijentalne cjeline koja je upisana u UNESCO svjetsku kulturnu baštinu.Porodica Mandić iz Jošice u Bijeloj pontu je izgradila početkom 19. vijeka, u periodu kada su udareni temelji njihove porodične kuće. Oni su skoro sav građevinski materijal dovezli barkama preko mora. I kasnije se jedan dio života odvijao na ponti. Uz pontu su pristajale barke sa ulovom ribe, a bačve za vino s jeseni su se prale u moru.
Porodica je sve do unazad nekoliko godina plaćala porez na taj dio obale, brinula o njemu, održavala ga i popravljala. Danas, najčešće ljeti, imaju problem jer se na ponti „ispod prozora kuće“ noću često okupljaju besprizorni ljudi koji, osim što remete javni red i mir, ostavljaju smeće iza sebe i nerijetko oštećuju pontu.
 
Izvor na obalu
Sa ekspanzijom turističke izgradnje i posjete, naročito posljednje tri decenije, u Boki je, uglavnom bez plana, nastalo više stotina ponti, koje se mahom koriste kao kupališta.
“Ponte i mandraći tradicionalno su služili vezivanju barki i čamaca i nijesu predstavljali poseban planersko – urbanistički problem do skorašnjeg vremena. Od svih urbanističkih planova samo je u GUP-u Kotora iz osamdesetihtih godina stajalo opredjeljenje da treba obnoviti ove objekte”, kaže Dragoljub Marković, profesionalni planer i savjetnik direktora JP “Morsko dobro”.
Ponte i mandraći tradicionalno su služili vezivanju barki i čamaca i nijesu predstavljali poseban planersko – urbanistički problem.“Danas problem čini ambicija korisnika da raspolažu pontama i mandraćima, koja je u sukobu sa potrebom korisnika iz zaleđa da ’izađu na obalu’, ističe Marković.
On kaže da dio problema generiše prekomjerna izgradnja objekata u zaleđu, zbog čega je sve veći broj “zainteresovanih” za korišćenje obale.
“U aktuelnoj (konfliktnoj) situaciji JP ’Morsko dobro’, kao firma koja u ime države gazduje obalom, nastoji obezbijediti sprovođenje zakona kojim je utvrđeno da obala, pa i ponte i mandraći, koji su njen sastavni dio, ostane javno dobro u opštoj upotrebi. U tom smislu, uvijek sugerišemo da planovi koje donose nadležni organi budu dimenzionisani prema kapacitetima obale, a obala da se uredi po potrebama tako predviđenih kapaciteta u zaleđu”, ističe Marković.



Pretvorili u male marine
Desetak starih ponti, privezišta i mandraća u Baošiću daju poseban šarm tom nekada ribarskom mjestu na hercegnovskoj rivijeri.
Među najvećim je mulo građeno dvadesetih godina prošlog vijeka koje je izgrađeno u kombinaciji bijelog-bračkog i crvenog-đuričkog kamena. Za potrebe Ribarske zadruge mulo je 1958. godine rekonstruisano. Sada su mula, koja su nekada korišćena za linijski saobraćaj i vezivanje barki, u lošem stanju.
Mula i mandraći bi trebalo da budu rekonstruisani i bez velikog ulaganja.“Trebalo bi da se zna ko gazduje mulima i da se uspostave pravila pristajanja, vezivanja i sidrenja”, kaže Stevo Cvjetković, predsjednik Mjesne zajednice Baošići. On ističe da je sve veći pritisak na mula, zbog čega se nameće potreba studizonog planiranja i uređenja obale.
“Mula i mandraći bi trebalo da budu rekonstruisani i bez velikog ulaganja. Oni bi mogli biti adaptirani u male marine za prijem maksimalno deset plovila, što bi doprinijelo i razvoju nautičkog turizma”, uvjeren je Cvjetković