30. tra 2010.

1. Maj

Praznik rada. Nema više iluminacija, ali ponegdje je opstao uranak. I naravno jagnjić, ali ne vrti se se više na ražanj nego se peče u teću, valjda da bi se na praznik manje radilo.

U Perastu i Gornjoj Lastvi okitiće se mađ, na Vrmac će se igrat fudbal, na Trašte i u Dobru Luku biće prvih kupača. (a možda i neće jer je prodato), a mi u slavu rada objavljujevo ovo pismo koje nam je sa fotografijama poslao

Milovan Milaš

 

Poštovani,

pogledao sam Vaš sajt i moje impresije su jako pozitivne.

Monogo mi je drago da ovako nešto postoji jer sam i sam veliki ljubitelj drvnih brodova. Iz tog razloga i ja sam se posvetio gradnji istog.

Trenutno sam u srednjoj fazi izrade cruzera duzine 5.8m.

Ukoliko ste voljni pogledati, rado cu Vam ostaviti par fotografija kako bih Vam dočarao taj duh prošlih vremena u kom se stvarao takav tip broda.

Photo-0094

Photo-0095

 

Photo-0126 

Photo-0127

Fotografija1423

 

Fotografija1426  

Fotografija1427

Vaš poštovalac...

Milovan Milaš

Zahvaljujemo Milovanu na prilogu i podršci. Podržavamo i mi njega u radu i očekujemo nove fotografije

Za DrveneBarke

NB

28. tra 2010.

Iz Barskog škvera

Jedna fotografija od ovih dana koja nas raduje

Ispred čamčarske Bokovca

 

OdBokovcaED

 

Bar. Jedini grad na crnogorskoj obali u kojem su stari i novi dio jasno razdijeljeni. U isto vrijeme legenda i stvarnost su pomiješane i traju paralelno.

U sijenci solitera, možda najveća MNE čamčarska radiona, a možda bolje reći brodogradilište drvenih baraka i brodica. Možda će ova tačka biti presudna da se ova plemenita vještina prenese dalje kroz ovo naše vrijeme plastike.

Otac i sin Petar i Nenad Bokovac i ovog proljeća puni posla.

Uz sve to nađe se vremena da uskoče u iskop za temelj obližnje novogradnje da bi spasili vrijedni arheološki nalaz, kamen iz friza antičkog grčkog hrama. U stvari, to je  su dvije djelatnosti na jednom istom putu: očuvati tradiciju i sačuvati korene.

Još na Drvena brodogradnja “Bokovac” Bar

DrveneBarke

26. tra 2010.

Traži se nacrt

Od početka ovog bloga tražimo nacrt arsenalske pasare. To je barka, oko 4m, izrađeno je dosta komada u tivatskom Arsenalu. Nacrt je postojao, a vjerovatno je i sada negdje. Mnogo je ljudi, majstora radilo na njoj. Dobra se pokazala za uslove mora u zalivu.

Bilo bi lijepo izgraditi novu pasaru, to bi sigurno bio pravi korak za spas drvenih baraka. Pa

ako neko ima nacrt ...

možda bi Nikola, i ako pravnik, uz našu s vama pomoć, mogao taj korak napraviti.

Evo njegovog pisma:

 

Postovani,

prije par dana sam gledao reprizu emisije o Vasoj festi i pokusaju budjenja javne svijesti o očuvanju drvenih barki i brodova, kao dragocjenog dijela kulture i neimarstva Boke.

Drvena barka se posjeduje iz ljubavi, onaj ko je ne osjeca ne moze da razumije vezanost nas rijetkih za svoje drvene camce. Cijenim Vas rad i hvala Vam sto ste pokrenuli blog.

SkadarskoJ

Na Skadarskom jezeru posjedujem drveni camac (cun). Veliki sam ljubitelj drvenih plovila. Zivim u Podgorici, ali me neizmjerno privlace morske barke. Iako sam pravnik po struci, gajim veliku ljubav prema zanatima i volio bih da uradim neku manju drvenu pasaru ili batanu. Mnogi bi rekli da je to nemoguće da je to zanat koji znaju samo rijetki itd. , ali ja sam pristalica parole da covjek moze sve sto pozeli ukoliko se tome posveti i izuci dovoljno dobro prirodu, fizicka i hemijska svojstva materijala.

betina

Da li bi ste  mogli  postaviti neke nacrte korita drevnih bokeljskih i dalmatinskih brodica na blogu, da bi mogli na osnovu tih projekata krenuti u samogradnju? Obracam Vam se jer vjerujem da  kao osnivac bloga, osnivac pokreta za spas i ocuvanje drvenih barki vjerovatno znate dosta o tome i da ste u kontaktu sa ljudima koji se time bave. Ukoliko nemate nacrte bio bih Vam zahvalan ako biste me mogli uputiti na  literaturu iz te oblasti koja se moze nabaviti u bokeljskim bibliotekama.

S postovanjem,

Nikola P. Ražnatović

 

Postovani Nikola!

Puno vam hvala sto ste se javili.

Od pocetka osnivanja ovog naseg bloga nastojimo pronaci negdje jedan jednostavan nacrt za kakvu drvenu barku pasaru ne duzu od 4 metra. Vi niste jedini koji ste nam trazili nacrte. I ja sam htio da se oprobam u jednoj takvoj avanturi iako sam do sada samo popravljao, ali nikada nisam sagradio novu barku.

Camcari YC Delfin Tivat

Dakle jos smo u fazi pronalazenja nekog nacrta koji bi zadovoljio ljude koji bi zeljeli da se u tome oprobaju. Dok ne nadjemo nesto bilo bi dobro poceti nabavljati materijal tj kvalitetno drvo za brodogradnju. To je prije svega jedan ravan komad hrastovine ili murovine (dud) koji ce sluziti kao kolumba tj kicma barke duzine oko 5m iz jednog komada debljine oko 5 cm i sirine oko 20 cm. Zatim tu su rebra koja bi trebala biti od murovine ili hrasta i to od prirodne krivine izrezane na 3 cm debljine, potom ide borovina ili muljika dakle sto masnija to bolja i sto duzi i sto siri komadi debljine oko 15mm koji ce se kasnije ubodnom pilom krojiti za madijere tj oplatu camca i naravno po mogucnosti opet borovina za banke tj klupe i gornji dio barke.

LeutKeberM 

Eto ne morate sjedjeti skrstenih ruku dok cekamo kakav nacrt, pogotovo sto sva ova gradja mora dugo da se susi. U prirodnim uslovima, u hladovini i promajnom mjestu bar 3 godine a jos bolje 5.

Medjutim ako zelite graditi, kako vi kazete bokeski tip barke, mi je ovdje zovemo pasara, a mislite je upobljavati na Skadarskom jezeru mislim da to nije najsretnije rjesenje jer konfiguracija obale za pristajanje uposte ne odgovara takvom tipu camca koji se ovdje na moru upotrebljava jer ce vam pristajanje na plitko priobalje Skadarskog jezera biti prakticno onemogucena a da ne skvasite noge svaki put kad izlazite vani.

Cunovi

Jedan nas citalac je vec kupio pasaru i prenio je na jezero i sada je prodaje zbog ovih razloga koje sam vam naveo pa ce se latiti izgradnje cuna sa ravnim dnom koji se tamo upotrebljava jer su mnogo prakticniji za to podrucje.

Jos jednom Vam hvala na lijepim rjecima i nadam se da ce te nas obavjestavati o svemu sto radite na tom planu.

Zoran Nikolić sa Prčanja

Arsenalska pasara

Kako je pravljena arsenalska pasara

.

25. tra 2010.

Kamelija Trofi na fotografijama III

I dio  Ribanje

II dio  Trka

Fešta od drevenih baraka

u Stolivu

na fotografijama

Zorana Nikolića

III dio

Sastanak

 

DSC_5914

DSC_5915

DSC_5916

DSC_5917

DSC_5918

DSC_5919

DSC_5920

DSC_5921

DSC_5922

DSC_5924

DSC_5925

 

Na okruglom stolu koji je odrzan posle prve feste od drvenih baraka pod okriljem NVO Kamelija iz Stoliva a koji je vodio Romeo Mihovic dobili smo nesumljivu podrsku u nasim nastojanjima da ocuvamo makar postojeci broj drvenih baraka koje spadaju u kategoriju za sport i razonodu jer je vise nego ocigledno da se njihov broj svake godine smanjuje. Osnovni razlozi zbog cega se to dogadja je njihovo veoma tesko i skupo odrzavanje tako da se vlasnici sami snalaze kako znaju i umiju da ih odrze u zivotu.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Uprave pomorske sigurnosti iz Bara tj njihovog Tehnickog inspektorata iz Tivta koji su nam dali smjernice kako se dalje organizovati i djelovati u cilju ostvarivanja naseg cilja a to je da nas kao interesnu grupu prepozna Ministarstvo pomorstva i saobracaja  te da od njih dobijemo odredjene povlastice prilikom prve registracije plovila i ostalih dazbina koje njihovi vlasnici moraju da plate kako bi legalno mogli da ih koriste.

Nase dalje razmisljanje je da nadjemo dodatna sretstva kojima bi pomogli vlasnicima drvenih baraka i brodova u njihovom odrzavanju, pogotovo kod generalnog remonta koji je dosta skup, a na koji vec sada cekaju mnoge barke i brodovi.

U tom cilju imamo namjeru da se obratimo evropskim fondovima, turistickoj organiziciji kao i sponzorima koji bi u tome vidjeli svoj interes.

Zato je neophodno je da se drvena barka prepozna kao kulturno dobro, a camcarski odnosno kalafatski zanat kao zasticena tradicionalna djelatnost. I jedno i drugo je trenutno veoma ugrozeno i svjedoci smo ubrzanog nestajanja i baraka i majstora koji znaju da ih poprave ili naprave novu.

Da bi se to ostvarilo potrebna je sira podrska relevantnih faktora.

Dobar primjer je Hrvatska koja je na vrijeme prepoznala ovaj problem i sada ima najvecu flotu drvenih plovila u Evropi. Mi tu kasnimo nekih 15 godina, ali ako sada krenemo za desetak godina bi mogli imati drvenu barku kao nas prepoznatljivi kulturni i turisticki brend.

 

I dio  Ribanje

II dio  Trka

 

DrveneBarke

Kamelija Trofi na fotografijama II

I dio  Ribanje 

Fešta od drevenih baraka

u Stolivu

na fotografijama

Zorana Nikolića

II dio

Trka

 

DSC_5893

DSC_5894

DSC_5895

DSC_5896

DSC_5897

DSC_5898

DSC_5899

DSC_5900 

DSC_5903 

DSC_5905

DSC_5906

DSC_5907

DSC_5908

DSC_5909

DSC_5910

DSC_5911

 

DSC_5912

 

DSC_5927

I dio  Ribanje

III dio Sastanak

 

DrveneBarke

Kamelija Trofi na fotografijama

Ko je bio, da se podsjeti, a ko nije da vidi što je propuštio pa da se spremi za dogodine.

Fešta od drevenih baraka

u Stolivu

na fotografijama Zorana Nikolića

I dio

Ribanje

Prvo ta čudna riba, pa onda sve po redu kako je bilo od ranog jutra

DSC_5885

DSC_5848

DSC_5849

DSC_5850  DSC_5851

DSC_5852

DSC_5853

DSC_5854

DSC_5855

DSC_5856

DSC_5857

DSC_5858

DSC_5859

DSC_5860

DSC_5862

DSC_5863

DSC_5864

DSC_5865

DSC_5867

DSC_5868

DSC_5870

DSC_5872

DSC_5873

DSC_5874

DSC_5875

DSC_5876

DSC_5877

DSC_5878

DSC_5879

DSC_5880 DSC_5888  DSC_5883

DSC_5884

DSC_5889

DSC_5882

DSC_5891

DSC_5892

 

II dio  Trka

III dio  Sastanak

DrveneBarke