25. tra 2010.

Kamelija Trofi na fotografijama III

I dio  Ribanje

II dio  Trka

Fešta od drevenih baraka

u Stolivu

na fotografijama

Zorana Nikolića

III dio

Sastanak

 

DSC_5914

DSC_5915

DSC_5916

DSC_5917

DSC_5918

DSC_5919

DSC_5920

DSC_5921

DSC_5922

DSC_5924

DSC_5925

 

Na okruglom stolu koji je odrzan posle prve feste od drvenih baraka pod okriljem NVO Kamelija iz Stoliva a koji je vodio Romeo Mihovic dobili smo nesumljivu podrsku u nasim nastojanjima da ocuvamo makar postojeci broj drvenih baraka koje spadaju u kategoriju za sport i razonodu jer je vise nego ocigledno da se njihov broj svake godine smanjuje. Osnovni razlozi zbog cega se to dogadja je njihovo veoma tesko i skupo odrzavanje tako da se vlasnici sami snalaze kako znaju i umiju da ih odrze u zivotu.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Uprave pomorske sigurnosti iz Bara tj njihovog Tehnickog inspektorata iz Tivta koji su nam dali smjernice kako se dalje organizovati i djelovati u cilju ostvarivanja naseg cilja a to je da nas kao interesnu grupu prepozna Ministarstvo pomorstva i saobracaja  te da od njih dobijemo odredjene povlastice prilikom prve registracije plovila i ostalih dazbina koje njihovi vlasnici moraju da plate kako bi legalno mogli da ih koriste.

Nase dalje razmisljanje je da nadjemo dodatna sretstva kojima bi pomogli vlasnicima drvenih baraka i brodova u njihovom odrzavanju, pogotovo kod generalnog remonta koji je dosta skup, a na koji vec sada cekaju mnoge barke i brodovi.

U tom cilju imamo namjeru da se obratimo evropskim fondovima, turistickoj organiziciji kao i sponzorima koji bi u tome vidjeli svoj interes.

Zato je neophodno je da se drvena barka prepozna kao kulturno dobro, a camcarski odnosno kalafatski zanat kao zasticena tradicionalna djelatnost. I jedno i drugo je trenutno veoma ugrozeno i svjedoci smo ubrzanog nestajanja i baraka i majstora koji znaju da ih poprave ili naprave novu.

Da bi se to ostvarilo potrebna je sira podrska relevantnih faktora.

Dobar primjer je Hrvatska koja je na vrijeme prepoznala ovaj problem i sada ima najvecu flotu drvenih plovila u Evropi. Mi tu kasnimo nekih 15 godina, ali ako sada krenemo za desetak godina bi mogli imati drvenu barku kao nas prepoznatljivi kulturni i turisticki brend.

 

I dio  Ribanje

II dio  Trka

 

DrveneBarke

Nema komentara:

Objavi komentar