2. stu 2009.

Drvo i nova tehnologija

Ovdje ću opisati kako sam našu staru porodičnu barku, koja je posle 40 godina održavanja na klasičan način bila u vrlo lošem stanju, ipak uspio da osposobim za plovidbu upotrebom epoksidnih smola za drvo.
993-resina nije otporna na UV zrake_resize

Materijal

Koristio sam proizvode poznate italijanske fabrike Veneziani i to:
1. Resina 2000 je dvokomponentna gusta tečnost otprilike kao redji med a komponente se pomiješaju neposredno pred upotrebu u odnosu 2 : 1 - kod: 4545.0001
clip_image002
Proizvod na bazi epoksida, pomno izrađen za zaštitu i impregnaciju drva. Izvanredno prionjiv i vodonepropusan.
KAKO SE UPOTREBLJAVA
Kist-valjak
Razrjeđivanje: ne razrjeđuje se
Broj premaza:3-4
Debljina pojedinog premaza:100 mikrometara
Teoretska potrošnja za 1 premaz: 10 m2/l
Međupremazni interval: od 10 do 36 sati na 20oC
Potpuno sušenje: 7 dana
OSOBINE PROIZVODA
Vrsta: dvokomponentni epoksid
Boja: bezbojna
Razređivač: 5610 samo za čišćenje
Omjer miješanja:
težinski 70:30
volumski 67:33 (2:1)

2. Učvršćivač je pakovan u manjoj bočici i smrdi na amonijak-- kod: 4545.9999
3. Obavezno je koristiti i njihov razredjivač Koji se koristi kako za razređivanje smole tako i za pranje ruku i alata.
4.Dobro bi bilo kupiti i njihov kit EPOMAST
EPOKSIDNI KIT ZA OPĆU NAMJENU
Dvokomponentni epoksidni kit velike mehaničke otpornosti. Odlične prionjivosti na bilo koju vrstu podloge i na temeljne epoksidne premaze. Izvanredno otporan na vodu. Dobro lijepi spojeve. Omogućava obnovu jako oštećenih površina , rekonstrukcija do 10 mm debljine, a može se koristiti direktno na obrušene drvene površine, stakloplastiku, čelik i aluminij.


TEHNIČKI PODACI
Specifična težina: 1.55± 0.02 kg/I
Volumski suhe tvari: 95%
Boja: svjetlo siva
Pakovanje: 0,50 kg/2,00 kg

PODACI ZA PRIMJENU
Nanošenje: špatula
Potpuno sušenje (20°C): 7 dana
Pot life (20°C): 1 sat
Volumski omjer miješanja: 1:1
Težinski omjer miješanja: 50:50
Razrjeđivač: 5610 samo za čišćenje
Debljina suhog filma po sloju: ovisno o stanju površine
Interval brušenja: min.24 sata
Ili
MICROSFERE
clip_image002[12]
DODATAK ZA IZRADU KITOVA
Praškasti dodatak, male specifične težine. Dodaje se u smolu RESINA 2000, radi izrade kitova, određene gustoće i viskoziteta po osobnoj želji.

KAKO SE UPOTREBLJAVA
Kao dodatak smolama
U već umiješanu smolu (A+B) u propisanom omjeru dodaje se volumski 1:1 do 1:3 po potrebi
Međupremazni interval: od 10-36 sati na 20oC
OSOBINE PROIZVODA
Vrsta:mikronizirane šuplje kuglice
Boja: bjelkasta
Specifična težina:0,15 kg/l
KAKO SE PAKUJE
Pakovanje od 0.75 l
Profesionalno: 2,5 l
ali nije neophodno već se umijesto njega može koristiti i jako fina pilotina sa već pomiješanom resinom 2000 i učvsćivačem i sa tom smjesom se ispunjavaju sve fuge i pukotine u drvetu a služi i umjesto kalafatavanja između madijera.

Postupak

Evo kako sam ja to radio:
2-Posle 37 godina uglavnom redovnog odrzavanja sve pocinkovane  brokve su zahrdjale_resize
Obzirom da je barka bila u veoma lošem stanju morao sam izvaditi sve madijere počevši od onog najdonjeg pa skoro do vrha ali nikako skidati odmah i dva najgornja da se ne bi poremetila geometrija barke.
6-korbe koje treba raskovati i izvaditi stare brokve_resize
Tako sam došao do korbi koje sam mjenjao po potrebi.
7-rebro posle 37 god_resize
I madijeri i korbe se zatim brusilicom i šmirglom ostružu do golog drveta a najvažnije je povaditi ostatke starih pocinkovanih brokava koje su i dovele do uništavanja rebara rđanjem.
97-brusenje stare farbe sa skinutih madijera_resize
Madijeri su uglavnom bili dobri i nisam morao ni jedan zamjeniti dok su korbe bile u veoma losem stanju i najmanje 40% zamjenjene novim.
9-uklapanje nove aste od prirodne krivine murovog drveta_resize
Uslov za primjenu smole na drvo je da je drvo veoma suho tj da ima 14% - 18% vlage. To nije teško postići ako se radi ljeti jer sunce i bura izvuku svaku kap. Naravno da bi bili bolje ako neko ima uslova da radi u zatvorenom prostoru onda bi posao išao mnogo brže jer ne zavisite od vremenskih uslova.
95-brusenje korbi posle kitovanja_resize
Kada je sve obrušeno i suho prvo se primjenjuje veoma razrijeđen rastvor dvokomponentne smole i to do 70% i njime tretira drvo dok god hoće da ga upija. Na taj način u suho drvo udje ta smola i tamo se zadrzi i ocvrsne i to upravo tamo gde bi inače ušla voda. Dakle vodi smo na taj način spriječili dalji prodor u strukturu drveta. Kada smola očvrsne za par sati tako dobijete nesto što liči na drvo, vodonepropustno i veoma ojačano, to je plastisicirano drvo u svojoj srži a izvana izgleda kao i ranije.
991-Ingeova masina je od velike pomoci_resize
Tako obrađeno drvo je sada spremno za montažu. Istim redom se vraćaju madijeri od najdonjeg ka vrhu i između njih ostavlja razmak od 0,5 cm koji ce se kasnije ispuniti gore pomenutim kitom. Madijeri se sada učvršćuju prohromskim šarafima umjesto pocinkovanim brokvama. Obzirom da je prohromski šaraf dosta meksi od čeličnog potrebno je za svaki šaraf probušiti odgovarajuću manju rupu i frezenkovati dosjed za glavu jer se inače može desiti da prilikom zavrtanja akomulatorskom bušilicom puknu.
992-kitovanje resina kitom_resize
Kada je sve sastavljeno ponovo se pomješa resina 2000 i učvršćivač ali ovoga puta bez razređivača i tom gustom tečnošću dva ili čak tri puta premaze i unutrašnjost
995-unutra se takodje maze resinom u dva sloja_resize
i spoljašnost barke i na taj način dobili smo jedan veoma čvrst zaštitni film koji u potpunosti sprečava prodor vode u drvo.
994-sjaji se kao da je lakirana_resize
Obzirom da je ovaj premaz veoma osjetljiv na UV zračenje neophodno ga je zaštititi farbom. Pošto sad već imate plastificiranu barku više se ne mogu primjeniti klasične uljane boje nego se koriste uglavnom dvokomponentne boje za plastične čamce koje su veoma izdržljive i nije ih potrebno mjenjati godinama.
Ali idemo redom.

Farbanje plastificiranog drveta


1. Prvo se preko ovako zasticene povrsine nanese temeljna boja u dva sloja. Ona moze biti i od nekog drugog proizvodjaca a samo je vazno uzeti boju za plasticne camce. Ona uglavnom nije dvokomponentna.
clip_image002[14]
TEMELJNA BOJA ADHERGLASS
Temeljna boja za stakloplastiku. Osnovna upotreba za poboljšanje prionjivosti antivegetativnih boja ili u ciklusu bojenja jednokomponentnih premaza na stakloplastici, Gel Coatu ili temeljnim epoksidnim premazima.
KAKO SE UPOTREBLJAVA
Kist
Razrjeđivanje: nije potrebno
Broj premaza: 1
Debljina pojedinog premaza: 15 mikrometara
Teoretska potrošnja za 1 premaz: 13,3 m2/l
Međupremazni interval: 6 sati na 20°C
Vrijeme sušenja: 6 sati na 20°C
OSOBINE PROIZVODA
Vrsta: jednokomponentni
Boja: roza
Razrjeđivač: 5780
KAKO SE PAKUJE
Pakovanje od 0.75 l
Profesionalno od 5 l


999-temeljna boja i na vanjskom djelu_resize
2. Podvodni deo se ofarba zatim nekim antifouling-om koji je takodje obicno jednokomponentan
clip_image003
DUGOTRAJNA ANTIVEGETATIVNA BOJA EUROSPRINTAntivegetativna boja sa visokim sadržajem bakra tvrdog tipa. Pogodna za sva mora, slatku i slanu vodu. Otporna na habanje. Pogodna za jedrilice i sve tipove motornih brodica. Primjenjiva i za brza plovila iznad 35 čvorova. Koristi se na brodicima od drva, stakloplastike, ali ne za aluminijska plovila.


TEHNIČKI PODACI
Specifična težina 1.62 ± 0.02 kg/L
Volumski suhe tvari: 45 %
Boja: plava, crna, crvena
Pakovanje: 0,75 L/2.50 L/5,00 L
PODACI ZA PRIMJENU
Nanošenje: Kist- Valjk-Šprica
Potpuno sušenje: (20°): 24 sata
Razrjeđivač: 6470
Debljina suhog filma po sloju: 40-50 mikrometara
Teoretska potrošnja za 1 premaz: 11,3-9,00 m²/L
Vrijeme dopremazivanja 20°C min 8 sati
Broj slojeva:2-3

3. Zatim se preko nadvodnog djela premaze barka dvokomponentnom zavrsnom sjajnom bojom takodje za plastiku.
9996-sve je pokriveno_resize
4. Ja sam na gornjim madijerima, kontramadijerima, razmi i bancima preko zastitnog sloja od smole dao nekoliko ruka dvokomponentnog bezbojnog laka koji je imao i zastitu od UV zracenja
clip_image004
ZAVRŠNI LAK GEL GLOSS pro
Dvokomponentni završni lak. Zadržava dugi niz godina boju i visoki sjaj. Odlična rastezljivost prskanjem ili kistom. Izvanredno prijanja direktno na Gel Coat i stakloplastiku bez primera.


KAKO SE UPOTREBLJAVA
Kist-valjak-šprica
Razrjeđivanje: 0-5% volumski
Broj premaza:2
Debljina pojedinog premaza:35-40 mikrometara
Teoretska potrošnja za 1 premaz: 15,4-13,5 m2/l
Međupremazni interval: .8 sati na 20oC
Pptpuno sušenje: 7 sati na 20oC
OSOBINE PROIZVODA
Vrsta: dvokomponentni poliuretan
Boja: po ton karti
Razrjeđivač:5780 za nanošenje kistom ili valjkom, 6700 za nanošenje špricom
Omjer mješanja:
težinski 80:20
volumski 75:25 (3:1)
Radno vrijeme mješavine: 3-4 sata 20oC
KAKO SE PAKUJE
Pakovanje od 0.75 l (A+B)
2,5 l (A+B)


Ali iz iskustva lak se nije dobro pokazao i na tim mjestima posle par godina lak i smola su potpuno isčezli.
9998-Najljepsa u mandracu
Prilikom sledećeg renoviranja te gornje djelove barke ću tretirati ponovo sa resinom 2000 i preko nje staviti iste dvokomponentne boje za plastiku kao i na donjim djelovima barke.

Nikolić Zoran


PS vezano za neka pitanja u komentarima

Od kad sam barku bacio u more prije 4 godine samo sam je dva puta na kratko vadio vanka radi novog antifouling sloja. Drugih reparacija nije bilo a na prolece je kanim ponovo izvaditi i umjesto bezbojnog laka koji je potpuno iscezao namjeravam ponovo staviti resinu 2000 (govorim o razmi i bancima) pa potom ofarbati dvokomponentnim bojama za plastiku jer se to najbolje pokazalo sto se tica trajnosti i odrzavanja. Inace vec se osjeca rezultat ovakvog postupka jer je kasnije barku mnogo lakse odrzavati.


Sto se tice utroska materijala ako govorimo samo o dvokomponentnoj epoksidnoj smoli koju sam ja upotrebljavao na cjelu barku tipa pasara a obradjena je i izvanka i iznutra potrosio sam ukupno 8 kompleta po 1,5 litar a svaki komplet je kostao oko 50 Eura. A ukupni troskovi renoviranja bili su oko 2000 Eura . Radovi su trajali 2 godine ali samo zato sto je materijal bio skup pa sam radio onda kad sam uspio da sakupim novac za sledecu turu materijala. A i zato sto su se svi radovi odvijali vani pa sam bio uslovljen i vremenskim prilikama.

Da li se isplati ili ne svako ce da procjeni sam za sebe, a ja sam bio odlucan u tome da spasim barku koju je moj otac kupio i za koju me vezu lijepe porodicne uspomene a to nema cjenu.

Osim firme Veneziani koja proizvodi Resinu 2000 postoji jos nekoliko proizvodjaca kao West sistem i neki drugi kojima ne znam naziv. Mislim da bi bili dobro pogledati da li u Hrvatskoj jos neko distribuira ove preparate od bilo koje firme jer ovdje u Crnoj gori niko to ne radi pa sam ja sve kolicine narucivao iz firme Profi plan iz Dubrovnika.

Dakle najvazniji postupak u cjelom radu je impregnacija suhog drveta (18% vlage) razredjenom smolom i do 70% radi dubljeg prodiranja u drvo upravo tamo gdje bi inace prodrla voda i na taj nacin posle otvrdnjavanja sprecila prolaz vode u unutrasnjost drveta. Tako impregnirano drvo je mnogo dugotrajnije jer nije podlozno truljenju. A preko tako impregniranog drveta premazuje se nerazredjena smola u dva sloja.

Jos jedna dobra strana epoksidnih smola je sto je mozete pripremiti i kao kit za drvo dodajuci fino prosijanu brasnastu prasinu od drveta do odredjene gustine koja je pogodna za spahtlu i nanositi je gdje je potrebno u razne supljine koje zelite ispuniti.

Dakle sto se tice nacina kako sam ranije to uradio ne bih nista mjenjao jedino ako nekome ne smeta sigurno da je bolje upotrebiti platno uz epoksidnu smolu jer na taj nacin postizete vecu cvrstinu konstrukcije aki se platno kasnije mora ofarbati dvokomponentnim bojama za plastiku a o upotrebi bezbojnog laka nema govora.

Pozdrav sa Prčanja
.

Broj komentara: 37:

  1. Dosta dobro odrađeno, ali mislim da je veliki propust što vanjsku stranu oplate broda niste presvukli u platno radi boljeg povezivanja madira...

    OdgovoriIzbriši
  2. Da tacno je da bi postavljanje platna doprinjelo sveukupnoj cvrstini barke ali i ovako evo posle 4 godine barka je veoma kompaktna. Umjesto platna ja sam vanjsku stranu premazao dodatno preparatom HIGH PROTECT u dva sloja koji takodje stiti drvo od udaraca a i vodonepropustan je.
    Ovako uradjena barka se nemoze prepoznati kao plastificirana jer sva smola prodire u drvo a ipak platno bi se moglo primjetiti bez obzira koliko tanko bilo.
    U svakom slucaju hvala na konstruktivnom komentaru i ocekujemo jos Vasih misljenja jer za to ovaj blog i sluzi.
    Zoran Nikolic sa Prcanja.

    OdgovoriIzbriši
  3. jako dobro, imam jednu drvenu barku koja je u jako losem stanju. ako je uspijem napraviti poslat cu vam slike

    OdgovoriIzbriši
  4. Zorane sve pet. Znaći barka je urađena prije 4 godine te sada sigurno znate prednosti i mane ovakvog uređivanja . Bilo bi korisno da navedete utrošak materijala po metru kvadratnom, posebno mislim na epoxy smolu, jer mnogi ljudi od takvog načina odustaju kad čuju cijenu epoxy smole koju automatski uspoređuju sa cijenom poliestera jer ne shvačaju da se epoxy troši daleko manje i da se uopće ne može uspoređivati sa poliesterom. Pošto je vaš primjer gotovo i jedini na našem govornom području gdje je cijeli postupak popračen riječju i slikom, izuzetno je koristan i pohvalan a naravno i vrlo kvalitetan. Molio bih da nam ukažete na stvari koje bi sada možda drugačije odradili nego prije četiri godine i da li ste uočili bilo kakve mane ovakvog načina sređivanja broda. Mislim da Vaše iskustvo, znanje i možebitne uočene mane ili propusti mogu jako puno pomoći u očuvanju drvenih brodova te ljudima koji posjeduju stare drvene brodice uliti volju za sređivanjem istih jer nažalost mnoge su ostavljene da propadnu iz razloga što ljudi više nemaju vremena održavati drveni brod na klasičan način. U svakom slučaju jako sam zadovoljan načinom na koji ste uredili taj brod posebno zbog rastavljanja cijele oplate jer je to i jedino siguran način da se drvo zaštiti sa svih strana što je svakako i najbitnije . Veliki pozdrav jer ovo što radite je velika stvar za budučnost, očuvanje i spas tradicije.

    OdgovoriIzbriši
  5. Poštovani Josipe
    Na osnovu Vaših pitanja Zoran je dopunio svoj tekst još nekim detaljima, vezano za cijenu i sl.
    Puno hvala na interesovanju i podršci očuvanju drvenih baraka kao dijela ugroženog kulturnog naslijeđa.
    Za DrveneBarke
    Branko N

    OdgovoriIzbriši
  6. Mislim da nije dobro plastificirati sa obje strane drva, ipak je ostalo u njemu tih 18%.
    Vrijeme će pokazati..

    OdgovoriIzbriši
  7. Radim nesto slicno sa svojom drvenom barkom, jedino sto ima 9 m, s vanjske strane ide i platno, no dvojba je sto uciniti uznutra, svakako ima logike da drvo ama bas uvijek sadrzi odredenu kolicinu vlage i da ne bi bilo pametno zatvoriti tu vlagu iznutra i izvana...molim vasa misljenja...hvala

    OdgovoriIzbriši
  8. Odgovor za anonomnog!

    Postovani, hvala sto ste se javili i vidim da radite dobru stvar sa vasom 9m dugom barkom.

    Prekrivanje platnom vanjskog dijela je sigurno dobro jer ce dodatno ucvrstiti i povezati u jednu cjelinu citavu konstrukciju a ipak ce se kroz platno za koje mislim da nije previse debelo nazirati madijeri sto ce barci naglasiti ljepotu.

    Nadam se da ste prije svega cekali da se drvo potpuno osusi tako da u sebi ima minimalan procenat od 18% vlage pa zatim sa razredjenom dvokomponentnom smolom tretirali takvo drvo i iznutra i izvana. To je najvazniji postupak u svemu ovome jer na taj nacin smola prodire duboko u strukturu drveta i tamo ocvrsne te zauzme ono mjesto koje bi inace zauzela voda. Posle ovakvog tretmana ide premazivanje i spoljasnosti i unutrasnjosti gustom smolom (dvokomponentnom epoksidnom smolom bilo kog proizvodjaca).

    Dakle sada smo dosli do odgovora na vase pitanje sta uraditi sa unutrasnjom stranom. Nema razloga stavljati platno iznutra. Kao sto ste rekli ipak ce odredjena kolicina vlage ostati u madijerima i korbama i treba joj omoguciti disanje.

    Moje iskustvo posle 4 godine sa malom pasarom je odlicno, drvo vise ne upija veliku kolicinu vode i barka je zbog toga dosta laksa prilikom izvlacenja, ali ne treba se zavaravati da na barci vise nikada necete imati posla jer drvo je ipak drvo i posle duzeg vremena opet ce te morati zamjeniti po neki dio ali sada su ti periodi kudikamo duzi i mnogo je lakse sada odrzavati ovako tretiranu barku.

    Zoran Nikolic.

    OdgovoriIzbriši
  9. Anonimno4/6/10 15:40

    Mišljenja sam da bi drvo trebalo osušiti što više, čak i ispod 10% a idealno bi bilo 0%, jer su
    madiri stare barke već formirani (zakrivljeni) preko rebara, a ako je i ostalo 18% vlage u drvu treba spriječiti dodir s kisikom, truljenje je vrsta oksidacije za koju su ptrebna tri uvjeta, vlaga,kisik i organski materijal. dalke sa što boljim premazivanjem epoksi smole treba spriječiti kisik da dođe u dodir s vlagom u drvu.

    OdgovoriIzbriši
  10. Hvala lijepa na odgovoru Zorane.
    Tako razmisljanje smo i mi imali.
    West System takodjer ne preporuca plastificiranje/epoxyranje s obje strane.
    Pozdrav....Sanjin.

    OdgovoriIzbriši
  11. Evo, mali blog je u izradi kako bi moga svoj rad i ljubav prema barkama podijeliti s drugima...
    Svaka cast na radu Zorane. Lijep pozdrav iz Kostrene-Rijeke.

    http://www.boatlove.blogspot.com/

    OdgovoriIzbriši
  12. najgori je majstor koji sve zna ,prcanjani vas poznaju bolje od ove gospode koja komentarise sa vama

    OdgovoriIzbriši
  13. Postovana gospodo
    Dali drvena barka tretirana kako je opisao gosp. Zoran, moze prezimiti na suhom a da se ne rasusi?
    Lijep pozdrav
    Giorgio S.

    OdgovoriIzbriši
  14. Poštovani Zorane, jako lijepo uređena barka, posebno mi se sviđa što ste radili bez platna pa barka izgleda skroz izvorno...super posao. Mene zanima onaj kit koji služi umjesto kalafatanja. Koliko čvrsto ste ga nanosili i jeste li cijelu barku s tim popunili? Također me zanima da li se madijere rašire u moru unatoč epoksidnoj smoli pa da postoji opasnost da madijere iskoče ili popucaju?
    Također me zanima što mislite i poiesterskoj smoli je li ona dobra za taj posao? Znam da je nekvalitetnija ali je trostruko jeftinija?

    OdgovoriIzbriši
  15. Mislim da je ovaj postupak isuvise skup i da nema realnog opravdanja, osim ako kao Zoran zelite da ozivite uspomene i pritom ne obracajuci paznju na cenu radova. Ja sam moj drveni motorni jedrenjak (21m) rekonstruisao u Turskoj i zeleo sam da probam epoxy sistem u jednom delu i vidim kako ce se ponasati. Ideja je bila da ako se sistem dobro pokaze a ja se finansijski opravim, postupak ponovim kroz 2 godine i na koritu broda. Predhodno sam pitao profesionalce koji se time bave da li mogu da garantuju da nece doci do pukotina, na sta su mi odgovorili da se u 25% slucaja dolazi do naprslina nanetog sloja. Ipak sam se upustio u avanturu na moj rizik i moram reci na kraju razocarao.Ceo pilot house sam uradio sa epoxy sistemom sa spoljne strane i u pocetku bio ponosan jer je bio gladak, ravan i sjajan kao staklo. Ali posle samo 60 dana dolazi do pukotina izmedju dasaka oplate. Naglasavam da je brod bio dobro osusen, posle citave zime provedene na suvom doku, a radove sam zapoceo krajem marta. Zamislite samo kolko bi me kostalo da sam radio i spoljni deo korita, koje ima razvijene povrsine oko 200m2.
    Sto se mene tice ja sam zavrsio sa epoxy sistemom.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Mora platno da se koristi kao armatura... bez platna puca na svim spojevima, naravno...

      Izbriši
    2. Samo da napomenem da sam i ja četiri godine nakon prvog renoviranja sada stavio dva sloja tankog platna i to samo malo preko vodene linije. Za sada se odlično pokazalo!!

      Izbriši
  16. Captain Bob , Vama su napravili fatalnu pogrešku jer su vam drvo tretirali samo sa vanjske strane, te je sa unutrašnje strane drvo primalo vlagu i širilo se i sasmim tim je normalno da se drvo na svakom spoju izbacilo. Drvo treba tretirati sa svih strana i onda nebi bilo ovakvih problema.

    OdgovoriIzbriši
  17. Gospodine Nikolić Zorane, volio bih da nam objavite svoja iskustva i sada nakon još protekle dvije godine, znaći sad je prošlo već šest godina otkako ste uradili barku. Da li ste i dalje zadovoljni ili su se pokazale nekakve mane . To me zanima jer povremeno pratim ovu stranicu u nadi da će biti dopunjena od strane Vas. Bilo bi dobro ako bi mogli stranicu dopuniti svake godine o stanju broda, koliko ste uložili na održavanje, a posebno da nam skrenete pozornost na stvari na kojima ste primjetili nedostatke. Pozdrav.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. http://drvenebarke.blogspot.com/2012/07/porinuce-barke.html

      Izbriši
  18. Anonimno1/9/12 23:22

    pozdrav iz zagreba i hvala na savjetima! uspio sam uredidi svoj mali brodić snova po vašim napucima i nekim svojim informacijama! havala!

    epoxy je nešto fenomenalno ako se poštuju pravila i čovijek si da truda!

    OdgovoriIzbriši
  19. Zorane,

    hvala Vam za Vaš trud za očuvanje i spas drvenih barki.

    Šta mislite o varijanti da se oplata samo ispod vodene linije tretira i 10 cm iznad vodene linije tretira sa epoksidnom smolom?

    Da li bi bilo dobro da se oplata stanji recimo na 12 mm i da se tretira sa 2-3 sloja platna sa epoksidnom smolom?

    Po Vama, koliko bih mogao racunati da bi tako tretiran podvodni dio, nakon zaštite oplate epoksidom mogao trajati?

    Da li bi bio problem da se ostatak oplate radi klasicnim sistemom gradnje (samo kalafatanje i uljana boja)?

    Ako bi ova kombinacija uspjela onda bi se obezbijedila vodonepropusnost, a sve ostale osobine klasicne gradnje bi ostale. Smanjenom kolicinom utrošene smole bi se znatno uštedjelo u odnosu na to ako bi se radila čitava oplata barke sa epoksidom.

    Srdačan pozdrav,
    NikolaR

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Hvala Nikola na praćenju bloga i odmah da vam kažem da to što ste pitali je moguće uraditi. Ja sam prilikom poslednjeg renoviranja prije godinu dana upravo to i uradio tj dodao sam dva sloja tankog platna sa tri sloja smole baš kao što ste naveli 10cm iznad vodene linije zatim sam te krajeve malo prebrusio tako da se spojevi upšte ne primjećuju a batka je dobila na čvrstini i vodonepropusnosti.
      Nisam siguran kako bi se ponašao taj gornji dio barke ako i njega ne bi tretirali samo izvanka smolom a obavezno bi bilo povaditi stari kalafat i praznine popuniti kitom koji dobijete mješanjem smole i najsitnije prosijane piljevine nekog drveta nije bitno kojeg.kako bi oplata bila kao jedno tjelo jer nisam siguran da ne bi gornji dio počeo zjevati ljeti kad upekne sunce.

      Izbriši
  20. Gospodine Nikoliću,
    Vaš sajt sam pogledao vise puta u trenutcima nostalgije za našom starom Bokom koje vise nema. Da vam pomognem:
    kakvom je tehnologijom Austrougarska štitila drvene brodove I dali je to za naše prilike I danas efektno. Moji pretci su bili brodograditelji u vise generacija . Pozdrav.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Hvala! Bilo bi jako lijepo i dobro ako bi ste nas upoznali sa tim starinskom načinima zaštite drveta jer sam siguran da su bar bili više ekološki ako ne tako efikasni kao ovo danas moderni načini puni hemije. Molim vas da podjelite vaše znanje sa nama.

      Izbriši
  21. Imam drveni brod 12m koji je napolje vec 3 godine i u prilicno je losem stanju do sada nisam imao sredstava da ulazem u njega i eto konacno sam nesto odvojio da ulozim da bih ga spasio jer mnogo volim taj brod..zato bih vas molio ako mozete da mi pomognete i navedete mi par dobrih majstora u Crnoj Gori ili ako imate njihov kontakt tel ili mejl stvarno bi mi znacilo jer zelim da spasim ovaj brod? unaprijed zahvalan

    OdgovoriIzbriši
  22. Ja bih vam preporučio Nenada Bokovca iz Bara koji su najveći i najbolji brodograditelji u CG. Možete ga dobiti na tel. 069 558 400

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. hvala vam puno Zorane.. a da li ste vi zainteresovani za jedan takav posao renoviranja drvenog broda u sto se ukljucuje brusenje,farbanje,kontrola i zamijena nekih djelova i uz to bi imali pomoc?

      Izbriši
    2. Ne, nažalost nemam puno vremena a uskoro bi morao i moju barku vanka da vadim radi primjene antifoulinga. Gdje ste vi stacionirani gdje se može vidjeti vaša brodica?

      Izbriši
  23. Pa eto super to vam je blizu Bokovaca, sigurno ste čuli za njih ako ste iz Bara. Moje mišljenje je da je najbolje njih angažovati jer sam se uvjerio u njihovu stručnost i kvalitet rada i materijala koji koriste.

    OdgovoriIzbriši
  24. Željela bih staviti seljački pod na terasu, pa me zanima koliko je zahvalan i koji je najbolji način održavanja? Hvala!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Mislim da ova vrsta poda nije namjenjena za vanjske prostore zbog uticaja kiše i suncs. Po mkom mišljenju došlo bi do značajnih izvitoperenja materijala. Za terase i dekove rađe koristite sibirski ariš koji je namjenjen baš takvim otvorenim prostorima

      Izbriši
  25. Moram priznati, zanimljivo ste ga sredili, svaka čast za ideju. dvoboj

    OdgovoriIzbriši
  26. Postovani,
    da li mi mozete preporuciti par majstora koji na primorju rade drvene barke? Barka je u vodi u solidnom stanju, pasara 4.5 metra, treba se cijela farba skinuti, kalafirati, zamjeniti neki dijelovi koji su istrulili, paluba prevashodno. Osim strucnosti, vazno mi je nadjem korektnu osobu koja mi nece barku drzati dugo van vode, i ko ce to odraditi kako treba. Moj je otac sve to radio sam, i posle njegove iznenadne smrti smo odlucili zadrzati barku, uprkos svim savjetima da se otarasimo drvene barke i uzmemo plasticnu.Mnogo bi nam znacilo kada bi nam preporucili par pouzdanih ljudi, jer mi ne znamo mnogo o tome, redovno smo je vadili i primjenjivali antifouling, ali doslo je vrijeme da se ozbiljno poradi na njoj. Unapred hvala.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Gdje ste nastanjeni tj gdje se barka nalazi u CG ili možda u HR.?

      Izbriši
  27. U Crnoj Gori se nalazimo, dobili smo informaciju da za radionicu Bokovac postoji duga lista cekanja pogotovo sto su ovakve stvari za njih "sitne" i da uglavnom nisu zainteresovani za male barke, za jos jednog majstora iz Bara koji je vise stolar, te bi opet nego drugi morao poraditi na kalafiranju, majstora iz Boke koji je mesecima drzao barku van vode covjeku sa kojim smo pricali.. uglavnom, od koga god smo dobili neku informaciju, svi su imali i primjedbe na rad pa bi nam znacila preporuka jer bi zeljeli to odraditi prije zime.

    OdgovoriIzbriši
  28. Ovdje u mom komšiluku ima jedan dobar i efikasan majstor Bećo Martinović obratite mu se na tel 069 046 267

    OdgovoriIzbriši