Planinska regta

Danas sam dobio link sa veoma interesantnim prilogom o prvoj planinskoj regati tradicionalnih brodica koja se održala 18. ovog mjeseca na Bajerskom jezeru u Fužinama.

http://burtiz.otokprvic.info/gal/Bfuzine12H.htm

Pogledajte!

REGINA

Jošjedna drvena ljepotica je ovih dana zaplovila vodama Bokokotorskog zaliva. U pitanju je Brodica po imenom REGINA a  napravljena je na Korčuli 1907.

Kompletna rekonstrukcija broda urađena je 2000 godine i tada je ugrađen novi Perkins motor.. Radio je jedan stari majstor iz Krtola.

 

Početak radova-poslije obilnih kiša

Majstor stolar-Milovan Milaš

Majstor od piture –Dušan Janjić

Poslije paljena drveta plinom i skidanja višegodišnjih naslaga boje  uslijedilo je čišćenje ostataka brusnim papirom .

Zamjenjeno je vrlo malo drveta:na oba boka madijer po 1 metara.Na provu dio i na krmu je dodato drvo radi estetike.Podvodni i nadvodni dio je bio u odličnom stanju.Stari kalafat nije skidan.Brusilicom je očišćen spoj  između madijera( od starog kita) i napunjen Vurth-ovim ljepilom.

Podvodni dio je premazan sa tri ruke Hempel-underwater prajmer za drvo..Zatim anfouling Coperpaint  .

Nadvoni dio je premazan sa Hempel undercoat,zatim završna Hempel boja u zelenoj nijansi.

Plastificirani djelovi krov kabine i nad kabine hempel dvokomponentna boja za plastiku.

Pošto je ranije brod premazan uljanom bojom,sada se detaljno čistio da bi se mazao sandolinom da dobije željenu nijansu,a kasnije premazam sa hempel jednokompnentnim lakom za čamce.

Vlasnik-Siniša Daković

Radove na motoru ja radila firma Pro Yacht- Zlatka Dubrete.

Spuštanje u vodu sa kranom.

Brod je spreman za plovidbu.

Stoliv 28. travnja 2013. (Radio Dux) - Manifestacija "Fešta kamelija Stoliv 2013 " završena je u nedelju ribarskim susretima vlasnika i ljubitelji drvenih barki "Camellia trophy".

U akvatorijumu ispred Stoliva od jutarnjih sati posade osam drvenih barki takmičilii su se u ribanju i veslanju nakon čega su prodefilovali akvatorijem ispred stolivske rive.

Pobjednici ovogodišnjeg "Camellia trophy" u ribanju su braća Marijan i Mladen Šantić, drugo mjesto osvojili su Mario Garbin i Bruno Brguljan, dok je treće mjesto pripalo Zoranu Brguljanu.

Pobjednik u veslanju drvenom barkom je Mario Garbin.

U sklopu manifestacije održano je stručno predavanje o drvenim brodovima, barkama kao nacionalnom kulturnom dobru, spomeniku kulture svake pomorske zemlje, koji treba staviti pod režim zaštite, kao i svako drugo kulturno dobro. To su prepoznale mnoge europske zemlje i krenule u spašavanje, održavanje, ali istovremeno i promociju svoje pomorske baštine i kulture. Od strane Europske komisije, a pod pokroviteljstvom UNESCO-a osnovano je 2005. godine udruženje „European Maritime Haritage – EMH" za zaštitu pomorske povijesti i tradicionalnih brodova. Postavljeno je i pitanje kada će to uradutu i Crna Gora?

U sklopu predavanja direktorica Pomorskog muzeja Kotor Mileva Pejaković Vujošević predstavila je svoj projekat „Bitve, mandraći i tiraduri u Boki kotorskoj", koji je prezentiran u sklopu proslave dvadesetogodišnjice proglašenja Crne Gore ekološkom državom na Žabljaku – 2011.

„Ono što treba da zaštitimo su i drvene barke. Identitet u vrmenu i prostoru Boke kotorske je u stvari more koje je vezano sa jedrenjake i barke koje su bile prevozno sredstvo i izvor života na ovom prostoru. Muo kao staro ribarsko mjesto početkom dvadestog vijeka je imao registrovanih oko 75 barki. Danas ih ima samo jedanast. U cijeloj Boki danas ima oko sedamdesetak registrovanih drvenih barki.

Željela bih da Vam pomognem i da napravimo zajednički projekat koji bi se zvao „Zaštita i valorizacija mandraća, tiradura, barki i starih bitvi".

Kroz svoj istraživački rad otkrila sam da je prvi crtež za izradu bitvi za vezivanje jedrenjaka izrađen 1880 god. Danas je sve manje tiradura, bitvi, a kako bi podsjetili i opomenuli na stanje Pomorski muzej priprema izložbu fotografija „Identitet u vremenu i prostoru".

Imamo mnogo elemenata da zaštitimo našu materijalnu i nematerijalnu baštinu kod Ministarstva za kulturu Crne Gore. Ja bih kazala jednom za sva vremena. Predlažem da iduće godine napravimo jedan simpozijum na ovu temu - zaključila je direktorica muzeja Mileva Pejaković Vujošević.

Učesnici skupa prisjetili su se kroz in memoriam idejnog tvorca očuvanja drvenih barki i tvorca portala www.drvenebarke.blogspot Branka Nikolića.

Organizatori NVO „Kamelija" MZ „Stoliv" i SRD „Zubatac" priredili su zabavu i ručak od ulovljene ribe i drugih morskih delicija...

Evo smo dobili i podršku iz Zadra od vlasnika ovog prelijepog broda što nam je veoma drago.

Poštovani,

podržavam sve ideje za zaštitu sačuvanih drvenih brodova, ali kako,

šaljem povijest našeg obiteljkog broda DOLIN, legenda starohrvatske brodogradnje, ni jedan madir nije još promjenjen u cjelosti .

www.simplonpc co. uk

 

Dolin ex Ivan

(Jadrolinija: 1948-1954 - built 1946)

 

56 gross tons - 20 m long - diesel: MAN 81 kW - speed 7 knots - 94 passengers

1946 wooden passenger ship built at shipyard in Zukovo, owner Ivan Zic from Rijeka, with name IVAN
1948 new owner Jadrolinija
1954 new owner Obalna plovidba Rijeka, renamed DOLIN, rebuilt as a cargo ship.
1956 new owner Losinjska Plovidba from Mali Losinj
1963 new owner Zanatsko usluzno poduzece "Tiha" from Silo
1965 new diesel Torpedo 103 kw, speed 7 knots
1981 new owner Brodarska zadruga "Labud" from Mrljane
1998 new owner Bogdan & Ivica Benic from Nevidjane - new diesel Saab-Scania 185 kw, speed 7 knots

2008 rebuilt as a luxary yacht with 5 luxury en-suite cabins
2008 Still in service

Captain John (Ivica) Benic writes:- Last winter we refitted the boat to make it look like a 19th century yacht, with 5 luxury en-suite cabins, and we rebuildt the hull from the deck level upwards. Importantly, the hull is the original made back in 1946 in oak. It is still UNTOUCHED because of the quality of the wood, prepared after felling in the forest by putting the trees into mud sea for a couple of years before cutting for the craftsman. Evan the cotton between the oak planks is still original, making this boat a real oldtimer.

We now need help with contacting agencies interested in booking this beautiful old ship:- ivica.benic1@gmail.com

Capt John (Ivica) Benic
Mate Balote 84
23000 Zadar
Croatiaivica.benic1@gmail.com
phone + 385 23/331340
fax + 385 23 337157 (Capt) Panjolmob + 385 959017455
Brodoprijevoznik company

Dođite na feštu!

                                                        Fešta od drvenih baraka!

Evo nas ponovo okupljeni oko ideje o spašavanju ono malo drvenih plovila koje još plove našim vodama.
U nedjelju 28.aprila će se u centru STOLIVA ponovo okupiti vlasnici i ljubitelji drvenih baraka koji su voljni da daju svoj doprinos i progovore po koju rječ o ovom problemu sve bržeg nestajanja drvenih baraka sa naših prostora.
Pozivamo sve zainteresovane da dođu po mogućnosti sa barkama ili bez njih kako bi se u što većem broju mogli angažovati po ovom pitanju.

 

                               EMH - Evropska organizacija za očuvanje tradicionalnih brodova

Drveni brod je nacionalno kulturno dobro, spomenik kulture svake pomorske zemlje, koji valja
staviti pod režim zaštite, kao i svako drugo kulturno dobro.
To su prepoznale mnoge evropske zemlje i krenule u spašavanje, održavanje, ali
istovremeno i promociju svoje pomorske baštine i kulture.
Od strane Europske komisije, a pod pokroviteljstvom UNESCO-a osnovano je 2005. godine
udruženje „European Maritime Haritage – EMH“ za zaštitu pomorske povijesti i tradicionalnih
brodova. Zemlje članice EMH udruženja su: Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska,
Norveška, Švedska, Velika Britanija. Udruženju su još pridruženi razni muzeji i udruženja iz
Belgije, Danske, španjolske, Finske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Portugala,
Švedske, Velike Britanije, Estonije i Poljske.

Kada će to uradutu i Crna Gora?

OSTVARENJE JEDNOG SNA

  Prva pomisao na to da i sam jednog dana zajedrim svojom barkom pasarom  rodila se zahvaljujući Dux radiu i pozivu od njenog direktora da jednom malo većom jedrilicom pređemo jedan dio Crnogorske obale u sklopu projekta OBALA NAŠIH UNUKA čiji je jedan od sponzora bio i Dux radio.

   Proveli smo jedan fantastičan dan sa prijateljima na jedrilici Milena, a imao sam priliku da za kratko osjetim kakav je to osjećaj upravljati velikom jedrilicom što mi je i usadilo želju da se upustim u ostvarenje ovog projekta, a opet sa moje strane i kao podrška održavanju tradicije drvenih baraka u Boki i upošte na crnogorskom primorju.

   Trudio sam se koliko je to bilo u mojoj moći da primjenim starinske djelove kao što su boćeli od drveta, te djelovi za zatezanje konopa kojima se fiksira jarbol i mnogi drugi djelovi kako bih otrgnuo od zaborava ova lijepa starinska plovila koja se danas uglavnom proizvode od plastike.

  Dakle posjije par godina i mnogo tzv “slučajnosti” u kojeja ne vjerujem jer slučajnosti ne postoje, nešto mog umjeće i puno pomoći od prijatelja u smislu da sam npr, jedro dobio čak iz Zadra, od Mladena Kukolja velikog zaljubljenika u more i brodove, pa putem dobrih savjeta od Vita Vujovića studenta brodogradnje, starinski konopi za boćele su stigli čak iz Sarajeva zahvaljujući još jednom Mladenu i Maji,  pa preko moralne podrške mnogih meni dragih ljudi napokon sam uspio da zajedrim ovom malom pasarom sa ovim tipom jedra za koje mislim da se rjetko a možda i nikako ne može vidjeti na ovom djelu jadranske obale.

 Ovo jedro koje je trapeznog oblika tzv trapezno jedro, ili Treva jedro, ili jedro na macu, karakteristično je područje od Venecije pa sve do Zadra i danas je na tom području veoma rašireno a poznate su regate u kojima ima jako uno učesnika i veoma lijepo izgledaju kad se razapnu između lantina.

  Od Zadra pa sve do naših krajeva u upotrebi je bilo poznato latinsko jedro koje ima samo jednu lantinu i trouglastog je oblika s tim da lantina ne rjetko prelazi po visini vrh jarbola koji nemora biti jako visok što doprinosi stabilnosti barke obzirom da ni jedna od ovih baraka nema produženu kolumbu već uobičajenu kao i svaka barka.

 Danas su sve više u uportebi praktična trouglasta jedra koja su jednom stranom vezana za jarbol a pri dnu ih drži bum sa škotom.