29. svi 2010.

DrveneBarke u Perastu

Ne bilo kojeg dana već upravo 15.05.2010. na dan kada se slavi jedna od mnogih dobijenih bitaka Peraštana protiv Turaka.

Ulaz u Perast je uvjek doživljaj, bilo sa koje strane da prilazite. Mi smo došli sa istoka

Međutim, već sledeći prizor je dosta "plastičan"

U mandraću iza je plastike znatno manje. Reklo bi se čak: mandrać sa najboljim prosjekom drvenih baraka koji smo vidjeli.

Pogledajmo ih mali iz bliže

I u drugom mandraću je slično

Evo malo bliže

Ribarice freško opiturane i aktivnost na svakom koraku

Sprema se fešta, a sprema se i kiša

O tome kako je bilo na fešti i što je bilo s kokotom- uskoro

Za DrveneBarke

...

4. svi 2010.

Interesantni tekstovi o Crnoj Gori, Boki, Herceg Novom, Baošićima i o mnogo čemu još. Tu je i "debeli" bokeški riječnik, naše legende, kao i mnoštvo linkova na lokacije koje ste možda bezuspješno tražili.

Na svoj sajt MonteWeb pozvao nas je

Nikola Mušurinski

Ono što je nas najviše dojmilo je fotogalerija o bokeškim škurima

i još više o drvenim barkama - Umornim starcima

Pogledajte i sigurno ćete naći i vi nešto za sebe

http://monteweb.tripod.com

Za DrveneBarke

30. tra 2010.

1. Maj

Praznik rada. Nema više iluminacija, ali ponegdje je opstao uranak. I naravno jagnjić, ali ne vrti se se više na ražanj nego se peče u teću, valjda da bi se na praznik manje radilo.

U Perastu i Gornjoj Lastvi okitiće se mađ, na Vrmac će se igrat fudbal, na Trašte i u Dobru Luku biće prvih kupača. (a možda i neće jer je prodato), a mi u slavu rada objavljujevo ovo pismo koje nam je sa fotografijama poslao

Milovan Milaš

Poštovani,

pogledao sam Vaš sajt i moje impresije su jako pozitivne.

Monogo mi je drago da ovako nešto postoji jer sam i sam veliki ljubitelj drvnih brodova. Iz tog razloga i ja sam se posvetio gradnji istog.

Trenutno sam u srednjoj fazi izrade cruzera duzine 5.8m.

Ukoliko ste voljni pogledati, rado cu Vam ostaviti par fotografija kako bih Vam dočarao taj duh prošlih vremena u kom se stvarao takav tip broda.

Vaš poštovalac...

Milovan Milaš

Zahvaljujemo Milovanu na prilogu i podršci. Podržavamo i mi njega u radu i očekujemo nove fotografije

Za DrveneBarke

28. tra 2010.

Iz Barskog škvera

Jedna fotografija od ovih dana koja nas raduje

Ispred čamčarske Bokovca

Bar. Jedini grad na crnogorskoj obali u kojem su stari i novi dio jasno razdijeljeni. U isto vrijeme legenda i stvarnost su pomiješane i traju paralelno.

U sijenci solitera, možda najveća MNE čamčarska radiona, a možda bolje reći brodogradilište drvenih baraka i brodica. Možda će ova tačka biti presudna da se ova plemenita vještina prenese dalje kroz ovo naše vrijeme plastike.

Otac i sin Petar i Nenad Bokovac i ovog proljeća puni posla.

Uz sve to nađe se vremena da uskoče u iskop za temelj obližnje novogradnje da bi spasili vrijedni arheološki nalaz, kamen iz friza antičkog grčkog hrama. U stvari, to je su dvije djelatnosti na jednom istom putu: očuvati tradiciju i sačuvati korene.

Još na Drvena brodogradnja “Bokovac” Bar

DrveneBarke

26. tra 2010.

Traži se nacrt

Od početka ovog bloga tražimo nacrt arsenalske pasare. To je barka, oko 4m, izrađeno je dosta komada u tivatskom Arsenalu. Nacrt je postojao, a vjerovatno je i sada negdje. Mnogo je ljudi, majstora radilo na njoj. Dobra se pokazala za uslove mora u zalivu.

Bilo bi lijepo izgraditi novu pasaru, to bi sigurno bio pravi korak za spas drvenih baraka. Pa

ako neko ima nacrt ...

možda bi Nikola, i ako pravnik, uz našu s vama pomoć, mogao taj korak napraviti.

Evo njegovog pisma:

Postovani,

prije par dana sam gledao reprizu emisije o Vasoj festi i pokusaju budjenja javne svijesti o očuvanju drvenih barki i brodova, kao dragocjenog dijela kulture i neimarstva Boke.

Drvena barka se posjeduje iz ljubavi, onaj ko je ne osjeca ne moze da razumije vezanost nas rijetkih za svoje drvene camce. Cijenim Vas rad i hvala Vam sto ste pokrenuli blog.

Na Skadarskom jezeru posjedujem drveni camac (cun). Veliki sam ljubitelj drvenih plovila. Zivim u Podgorici, ali me neizmjerno privlace morske barke. Iako sam pravnik po struci, gajim veliku ljubav prema zanatima i volio bih da uradim neku manju drvenu pasaru ili batanu. Mnogi bi rekli da je to nemoguće da je to zanat koji znaju samo rijetki itd. , ali ja sam pristalica parole da covjek moze sve sto pozeli ukoliko se tome posveti i izuci dovoljno dobro prirodu, fizicka i hemijska svojstva materijala.

Da li bi ste mogli postaviti neke nacrte korita drevnih bokeljskih i dalmatinskih brodica na blogu, da bi mogli na osnovu tih projekata krenuti u samogradnju? Obracam Vam se jer vjerujem da kao osnivac bloga, osnivac pokreta za spas i ocuvanje drvenih barki vjerovatno znate dosta o tome i da ste u kontaktu sa ljudima koji se time bave. Ukoliko nemate nacrte bio bih Vam zahvalan ako biste me mogli uputiti na literaturu iz te oblasti koja se moze nabaviti u bokeljskim bibliotekama.

S postovanjem,

Nikola P. Ražnatović

Postovani Nikola!

Puno vam hvala sto ste se javili.

Od pocetka osnivanja ovog naseg bloga nastojimo pronaci negdje jedan jednostavan nacrt za kakvu drvenu barku pasaru ne duzu od 4 metra. Vi niste jedini koji ste nam trazili nacrte. I ja sam htio da se oprobam u jednoj takvoj avanturi iako sam do sada samo popravljao, ali nikada nisam sagradio novu barku.

Dakle jos smo u fazi pronalazenja nekog nacrta koji bi zadovoljio ljude koji bi zeljeli da se u tome oprobaju. Dok ne nadjemo nesto bilo bi dobro poceti nabavljati materijal tj kvalitetno drvo za brodogradnju. To je prije svega jedan ravan komad hrastovine ili murovine (dud) koji ce sluziti kao kolumba tj kicma barke duzine oko 5m iz jednog komada debljine oko 5 cm i sirine oko 20 cm. Zatim tu su rebra koja bi trebala biti od murovine ili hrasta i to od prirodne krivine izrezane na 3 cm debljine, potom ide borovina ili muljika dakle sto masnija to bolja i sto duzi i sto siri komadi debljine oko 15mm koji ce se kasnije ubodnom pilom krojiti za madijere tj oplatu camca i naravno po mogucnosti opet borovina za banke tj klupe i gornji dio barke.

Eto ne morate sjedjeti skrstenih ruku dok cekamo kakav nacrt, pogotovo sto sva ova gradja mora dugo da se susi. U prirodnim uslovima, u hladovini i promajnom mjestu bar 3 godine a jos bolje 5.

Medjutim ako zelite graditi, kako vi kazete bokeski tip barke, mi je ovdje zovemo pasara, a mislite je upobljavati na Skadarskom jezeru mislim da to nije najsretnije rjesenje jer konfiguracija obale za pristajanje uposte ne odgovara takvom tipu camca koji se ovdje na moru upotrebljava jer ce vam pristajanje na plitko priobalje Skadarskog jezera biti prakticno onemogucena a da ne skvasite noge svaki put kad izlazite vani.

Jedan nas citalac je vec kupio pasaru i prenio je na jezero i sada je prodaje zbog ovih razloga koje sam vam naveo pa ce se latiti izgradnje cuna sa ravnim dnom koji se tamo upotrebljava jer su mnogo prakticniji za to podrucje.

Jos jednom Vam hvala na lijepim rjecima i nadam se da ce te nas obavjestavati o svemu sto radite na tom planu.

Zoran Nikolić sa Prčanja

Arsenalska pasara

Kako je pravljena arsenalska pasara

25. tra 2010.

Kamelija Trofi na fotografijama III

I dio Ribanje

II dio Trka

Fešta od drevenih baraka

u Stolivu

na fotografijama

Zorana Nikolića

III dio

Sastanak

Na okruglom stolu koji je odrzan posle prve feste od drvenih baraka pod okriljem NVO Kamelija iz Stoliva a koji je vodio Romeo Mihovic dobili smo nesumljivu podrsku u nasim nastojanjima da ocuvamo makar postojeci broj drvenih baraka koje spadaju u kategoriju za sport i razonodu jer je vise nego ocigledno da se njihov broj svake godine smanjuje. Osnovni razlozi zbog cega se to dogadja je njihovo veoma tesko i skupo odrzavanje tako da se vlasnici sami snalaze kako znaju i umiju da ih odrze u zivotu.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Uprave pomorske sigurnosti iz Bara tj njihovog Tehnickog inspektorata iz Tivta koji su nam dali smjernice kako se dalje organizovati i djelovati u cilju ostvarivanja naseg cilja a to je da nas kao interesnu grupu prepozna Ministarstvo pomorstva i saobracaja te da od njih dobijemo odredjene povlastice prilikom prve registracije plovila i ostalih dazbina koje njihovi vlasnici moraju da plate kako bi legalno mogli da ih koriste.

Nase dalje razmisljanje je da nadjemo dodatna sretstva kojima bi pomogli vlasnicima drvenih baraka i brodova u njihovom odrzavanju, pogotovo kod generalnog remonta koji je dosta skup, a na koji vec sada cekaju mnoge barke i brodovi.

U tom cilju imamo namjeru da se obratimo evropskim fondovima, turistickoj organiziciji kao i sponzorima koji bi u tome vidjeli svoj interes.

Zato je neophodno je da se drvena barka prepozna kao kulturno dobro, a camcarski odnosno kalafatski zanat kao zasticena tradicionalna djelatnost. I jedno i drugo je trenutno veoma ugrozeno i svjedoci smo ubrzanog nestajanja i baraka i majstora koji znaju da ih poprave ili naprave novu.

Da bi se to ostvarilo potrebna je sira podrska relevantnih faktora.

Dobar primjer je Hrvatska koja je na vrijeme prepoznala ovaj problem i sada ima najvecu flotu drvenih plovila u Evropi. Mi tu kasnimo nekih 15 godina, ali ako sada krenemo za desetak godina bi mogli imati drvenu barku kao nas prepoznatljivi kulturni i turisticki brend.