Poštovani posjetioci našeg bloga
Evo me napokon i sa jednim člankom koji se bavi strukom tj mojim iskustvima nakon 4,5 godine od momenta porinuća naše male drvene barke koju sam renovirao na način kako sam opisao u članku "DRVO I NOVA TEHNOLOGIJA"
Dakle u globalu moja iskustva sa primjenom dvokomponentnih epoksidnih smola su veoma pozitivna, Ali ono što tada nisam znao a sada posle par godina znam je to da se ova smola ne može primjeniti svuda tj gdje god vi zaželite jer će te imati kontra efekat tj umjesto da služi produženju života drvetu ono će dosta brzo propasti.
Naime radi se o tome da smolu nije preporučljivo nanositi sa svih strana drvete već samo sa jedne strane a to je spoljašnja strana jer ukokiko je drvo tretirano sa obje strane desi se da voda koja svakako prodre u unutrašnjist bude tamo zarobljena pa pošto nema mogućnost da ispari ona doprinosi brzom truljenju drveta.
To mi se desilo na oko 20% korbi ili rebara koja su bila tretirana smolom sa svih strana i sa djelom zrcala ili krmene daske koju sam takođe tretirao sa svih strana. Dok oplata od borovine koja je debela sveg 1,8cm i takđe tretitana sa obje strane nigdje nije popustila pa predpostavljam da je smola u potpunosti impregnirala dasku tako da voda u nju nije ni prodirala. Treba ipak uzeti u obzir da su rebra na našoj barci bila stara koliko i sama barka tj negdje oko 45 godina pa nije ni čudo da su poslije primjene resine brzo propala.
Dakle da zaključim da sam onda znao ovo što sada znam smolu bih primjenio samo i isključivo sa jedne strane bilo da su u pitanju banci, razma ili madijeri a sa vanjske strane bih još obavezno stavio jedan sloj tankog platna što bi doprinjelo većoj čvrstoći konstrukcije.
Uutrašnjost barke bih i dalje tretirao klasičnim uljanim bojama iako bih poslije par godina morao sve ponovo strugati i ponovo farbati.
Bez obzira što je na ovaj način barka trajnija i otpornija na agresivne uticaje iz mora ipak je potrebno svakih 6 mj. Vaditi je vani radi obnove podvodne farbe koja štiti dno od trave i školjaka.
Barka je sada mnogo lakša kada se vadi iz mora jer kompletna oplata više uopšte ne upija vodu a to je ogromna pomoć pri vađenju barke.
Dakle svi oni koji su baš ovo predvidjeli u svojim komentarima bili su u pravu i ja sada popravljam barku praveći nova hrastova rebra. Naravno zbog nedostatka sredstava sada radovi stoje a čim kupim nešto borovine i hrastovine radovi će ponovo živnuti.
Tek sad vidim ovaj post i jako me neugodno iznenadio, jer se drvo i mora tretirati sa svih strana sa smolom ako želite kvalitetnu zaštitu, u protivnom bi drvo sa jedne strane primalo vlagu a sa druge ne bi moglo te bi se drvo jako širilo sa nezaštičene strane, a samim time jako i izvijalo na spojevima madijera što bi dovelo do pucanja vanjske zaštite.. Da li ste otkrili gdje je to propalo drvo primalo vlagu, ako je vlaga uzrok propadanja. Po mom mišljenju je vlaga u rebra mogla ući samo na mjestima prodora vijka iz oplate u rebra, a da bi se to spriječilo trebalo je svaku rupu predbušiti do pola dužine vijka, rupu ispuniti ubrizgavanjem smole u istu sa špricom, te onda zavidati vijak. Još bi bilo i dobro da se pri stavljanju oplate ista ljepila sa smolom ( mazati dodirne točke oplate sa rebrom ). Moguće je i da su Vam dijelovi drveta na barci propali jer su ranije bili zaraženi , a da bi se to spriječilo drvo bi trebalo prvo zaštititi drvocidom a potom smolom. Svakako sam Vam zahvalan na korektnom iznosu nastalih problema.
OdgovoriIzbriši