Drvene barke: IV Restauracija stare drvene barke modernom tehnologijom.

U ovom nastavku nam Inžinjer brodogradnje Vitomir Vujović objašnjava interesantan postupak laminiranja u epoksidu.

Izrada krmenog masiva – II dio

Kontraašta krmenog masiva izrađena je od laminiranog drveta zalijepljenih epoxy smolom, metodom dvostepenog lijepljenja. Kontraasta se sastoji iz 13 lamela debljine 5 mm , dužine 110 cm i visine 10 cm.

Debljina lamala je od presudne važnosti za uspješan i kvalitetan postupak laminiranja. Debljina lamela direktno zavisi od radijusa krivine koju želimo laminirati, što je radijus krivine veći to je debljina laminate manja. Sledeći bitan faktor je vrsta drveta od koje se izrađuju laminati, tako će se mekše vrste drveta (bor) lakse savijati, nego trvrđe vrste drveta (hrast), pa samim tim lamele izrađene od mekšeg drveta mogu biti deblje u poređenju sa lamelama izrađenim od tvtdog drveta. Prilikom odabira debljine lamela treba voditi računa još o nekim faktorima. Što su lamele deblje sila pritezanja (dovođenja laminate u željenu krivinu) je veća, pa će za posledicu u postupku lijepljenja dovesti do toga da ta sila pritezanja istisne više ljepila, što može rezultirati osiromašenjem u pogledu količine ljepila na površinama koje se lijepe. Debljina lamela je u direktnoj vezi sa brojem potrebnih lamela da di se izradio čitav laminirani komad.

Moglo bi se onda zaključiti ja je najbolje napraviti lamelu što manje debljine, ali i to ima svoju ekonomsku računicu, tanje lamele iziskuju više rezanja, blanjanja, veći otpad materijala,veći broj lamela, veću površinu lijepljenja – veću potrošnju ljepila, produžava vrijeme lijepljenja (veća površina na kojoj treba da se nanese epoxy smola, a prostupak lijepljenja je ograničen jako kratkim vremenom za rad – “open time”).

Kada je određena optimalna debljina lamela, pristupa se rezanju i blanjanju lamela na konačnu debljinu. Trebam napomenuti i jedan mali problem koji se i meni samom desio. Dosta majstora pa tako i ja znam voskirati ili nauljiti radne površine od abrihtera ili cirkulara da ne oksidiraju, prilikom provlačenja lamela lemale povuku vosak ili ulje i onda prilikom lijepljenja drvo ne može da upije epoxy smolu. Lamel prije početka namaošenja epoxy smole treba ohrapaviti glaspapirom gruboće P80 pod uglom od 45 stepeni u odnosu na godove. Dobro otprašiti i odmastiti, pogotovo drva koja su bagata sopstvenom masnoćom ili smolom. Najbolje ih je odmastiti 95 % alkoholom, kod masnih drva postupak ponoviti više puta.

Izrada kalupa za laminiranje se može izvesti na više načina. Ja kalupe izradnjujem od zelejznih uglovnica prišarafljenih na šperploču koja je zaštićena selotep trakom da se epoxy ne bi zalijepio za nju. Broj uglovnica zavisi od veličine i oblika krivine, nedovoljan broj uglovnica može dovesti do toga da se laminati ne mogu saviti u željenu krivini ili do pucanja laminata.

Kod komada širih od 15 cm kalup za laminiranje bi morao biti tako napravljen da se stegama može pristupiti sa obije strane laminata da bi se postigla ravmomjerna sila pritezanja I da ne bi doslo do iskosivanja lamela unutar laminiranog komada.

Nakon sušenja laminiranog komada i popustanja stega može doći do blagog ispravljanja laminata. Koliko će se laminirani komad ispraviti to direktno zavisi od broja laminata i veličine zakrivljenosti krivine koju treba laminirati. Tako da bi kalup trebao imati malo veću krivinu nego što ima stari komad koji se laminira. Tako da po zavrsetku sušenje i popuštanja stega, laminiranim komad prilikom toga ispravljanja dobije stvarno potrebnu krivinu. Na osnovu iskustava i laboratoriskih ispitivanja napravljena je prosta formula po kojoj se može odrediti potreban broj lamela.

Prije početka lijepljenja potrebno je na “suvo” isprobati da li je dovoljan broj stega i uglovnica, da se ne bi desilo da prilikom samog lijepljenja treba dodavati jos uglovnica i stega. Na ovaj način se provjerava da li se sve lamele mogu saviti bez pucanja i da li ima kakvih šupljinja i nepravilnosti među lamelama. Takođe treba pripremiti jastučiće od drveta iizlijepljene u selotep praku koji će se podmetnuti ispod stega da ne bi stege ostećivale laminate. Za process lijepljenja treba obezbijediti koju stegu I jastučić više nego što je bilo potrebno za “suvu” probu jer uvijek iskrsne nešto nepredviđeno. Na lamelama treba zapisati redne brojeve kako su bile složene da bi se olakšalo slaganje lamela prilikom ljepljenja, treba voditi računa da su vene drveta među laminatima kontra okrenute.

Kada su sve pripreme izvršene može se početi sa metodom dvostepenog lijepljenja. Kao što ime kaže metoda dvostepenog lijepljenja epoxy smolom se sastoji iz dva koraka. U prvom koraku se pripremljene lamele premazuju čistim epoxy-jem da bi epoxy penetrirao u drvo i drvo se zasitilo. Epoxy smolu je najlakse nanositi pinelom na male površine, a na veće površine vakljom sa microfiber oblogom. Nakon prve ruke nanošenja epoxy smole – prajmerisanja, na lamelama se mogu pojaviti mat površine, ta mjesta treba ponovo premazati epoxy smolom, ovaj postupak se ponavlja dok se sve lamele sa obije strane ne zasite smolom. Nakon toga se pristupa drugom koraku premazivanju prajmerisanih lamela epoxy “pastom” – mješavinom epoxy smole i filera (za konstruktivna lijepljenja i laminiranja punilo je mircofibra). Nakon toga se spajaju sve lamele u jedan blok i pritežu stegama na kalupu. Treba voditi računa da stege budu na sredini visine laminata da ne bi došlo do zakošavanja lamela.

Na sledećoj slici može se primeti kako epoxy izbija kroz male pikotine na laminatima pod silom pritezanja.

Izlijepljeni laminat treba da se suši između 5 i 7 dana jer je to najčešće potrebno vrijeme da epoxy ljepilo postigne punu čvrstinu, ovaj vremenski period zavisi od proizvođača epoxy smole. Ako se skinu stege nakon dan ili dva laminat hoće da počne da se ispravlja.