Drvene barke iz vitove radionice plove u buducnost

https://www.bokanews.me/featured/drvene-barke-iz-vitove-radionice-plove-u-buducnost/

Zahtjevi za očuvanje drvenih plovila u Crnoj Gori

https://www.peticije24.com/zahtjavi_za_ocuvanje_drvenih_plovila_u_crnoj_gori?u=3224850&uv=15867860

Kako bi se što više zaštitila drvena plovila u našoj zemlji pokrećemo ovu peticiju i molimo sve zainteresovane da je potpišu a koja će po okončanju biti predata resornom ministarstvu od kojih očekujemo da nas podrže u našim nastojanjima i usvoje sve naše predloge u vezi očuvanja drvenih plovila.

u prilogu objavljujemo i tekstove koje će mo uputiti resornim ministarstvima.

                Istorijat drvenih barki

  Svojom prirodnom ljepotom, prošlošću, spomenicima kulture, velikim bogastvom materijalnog i duhovnog stvaralaštva Boka Kotorska je pravi dragulj koji je oduvijek privlačio domaće i strane turiste.           

  Upravo zbog toga Međunarodni komitet za svjetsku baštinu UNESCO uvrstio je Kotor i cijelu Boku Kotorsku u kulturno - istorijsko područje, na listu svjetske prirodne i kulturne baštine.           

  U tom pravcu, danas je potrebno očuvati i zaštiti tu materijalnu baštinu minulih epoha. Jedna od značajnih kulturnih dobara, po kojoj je prepoznatljiva Boka Kotorska i njeno stanovništvo je i DRVENA BARKA.            

Poznato je da je barka bila važno i značajno sredstvo za život stanovništva Boke koje se ogledalo kako kroz prevozno sredstvo, tako i sredstvo za egzistenciju življenja.      

       U prošlosti drvene barke su bile brojne i izrađivane su u stolarskim radionicama, a veći dio i u najvećem industrijskom preduzeću Arsenalu u Tivtu. One su imale i svoje mjesto u zalivu, u mandraćima, a za izvlačenje bili su napravljeni tiraduri, što znači da su ih stanovnici čuvali kao značajan elemenat njihovog življenja. Nazivale su se „drvene pasere“ ili „arsenalke“, a radionice su se nazivale „čamčarske“. Svaka barka imala je svoj serijski broj ispisan na metalnoj pločici. Danas ovih lijepih, ali rijetkih drvenih barki u Boki Kotorskoj ima oko 50-tak, i svakim danom sve ih je manje. U tom pravcu potrebno ih zaštiti kao važno materijalno  kulturno dobro čije odredište je bilo i ostalo Boka Kotorska.

  mr Mileva Pejaković Vujošević

    Prijedlozi i zahtjevi prema resornim ministarstvima a u vezi očuvanja i zaštite drvenih barki Crnoj Gori

(podrazumjevamo drvene barke do 6m dužine i jačinom motora do 5 ks a koje služe za ribolov i razonodu)  

Drvene barke u CG bi prije svega trebalo da bude NACIONALNO KULTURNO DOBRO.

Dobro je što je prihvaćena inicijativa Kalafatske radionice Bokovac iz Bara da se i vještina izrade drvenih barki proglasi nematerijalnom kulturnom baštinom ali bez zaštite samih drvenih barki i pomoći njihovim vlasnicima da se drvene barke   što duže održe u životi pa i da se grade nove ova inicijativa neće imati mnogo uticaja na to da drveni barke budu potisnuti od strane plastičnih plovila.

U organizaciji NVO KAMELIJA iz Stoliva već nekoliko  godina se održava manifestacija CAMELIA TROPHY koja je posvećena ka očuvanju drvenih barki. Na okruglim stolovima koje je organizovao Romeo Mihović raspravljalo se o načinima kako pomoći vlasnicima drvenih plovila da lakše podnesu teret nihovog održavanja te su se sada kristalizovali ti zahtjevi koje ministarstvo pomorstva i saobraćaja sigurno može da ispuni. Ukoliko vlasnici drvenih plovila i dalje budu prepušteni sami sebi bez pomoći nadležnog ministarstva trend opadanja drvenih plovila će se sigurno nastaviti i bojim se da će kroz koju gidinu potpuno nestati što bi bilo tragično po tradiciju Crnogorskog pomorstva i jedna velika sramota za cjelu državu.

Evo šta je po našem mišljenju potrebno uraditi i koju vrstu pomoći očekujemo od resornih ministarstava  

  1.      Sastaviti popis svih drvenih barki u CG kako na moru tako i na jezerima ( što u principu već postoji ali ih razdvojiti od plastičnih i plovila građenih od drugih materijala radi evidencije istih).

2.      Oformiti fond za očuvanje drvenih barki  kao kulturno istorijske materijalne baštine.

3.      Uključiti brodogradnju u drvetu u srednjoškolski program

4.      Zatražiti prijem CG u punopravno članstvo u Evropsku organizaciju za očuvanje tradicionalnih brodova (EMH European Maritime Haritage )

To su prepoznale mnoge evropske zemlje i krenule u spašavanje, održavanje, ali istovremeno i promociju svoje pomorske kulture.             

Od strane Europske komisije, a pod pokroviteljstvom UNESCO-a osnovano je 2005. godine udruženje „European Maritime Haritage – EMH“ za zaštitu pomorske istorije i tradicionalnih brodova. Zemlje članice EMH udruženja su:

Danska,Finska,Francuska,Njemačka, Holandija, Norveška, Švedska i Velika Britanija.

   5.Obzirom da je drvena brodogradnja u jakoj stagnaciji i svela se isključivo na po neke vlasnike koji sami održavaju svoje barke i na par ljudi koji su vješti u izgradnji drvenih plovila potrebno je sve vlasnike drvenih  barki osloboditi plaćanja bilo kakvih taksi pri registraciji istih uključujući i prvu registraciju, jer su troškovi odrzavanja ovakvih plovila mnogo veći nego istih plovila od drugih materijala.

Na taj način bi se najefikasnije i direktno pomoglo da se ova vrsta plovila što duže zadrži u dobrom stanju.

6. Očuvanje mandraća ili zimovnika u kojima borave  barke u toku nepovoljnih vremenskih uslova

7. Očuvanje tiradura preko kojih se barke izvlače na obalu radi reparacije i održavanja

8. Obezbjediti besplatne vezove za sve drvene barke gdje god da su privezane.                

Nikolić Zoran 

Drvena barka iz Vitove radionice

https://fosmedia.me/kultura/vitomir-cuva-tradiciju-drvenih-barki-dok-god-ima-drveta-u-sumi-drvena-barka-nije-stara-fos

Regata mladosti u Baru

Evo par fotografija sa odlično organizovane regate MLADOSTI u Baru.

https://www.youtube.com/watch?v=lwJOKjltRWQ&fbclid=IwAR3lMqyP0-GZUZQY0D9eLs_GzWt7tjo-7zy0cq0yNFXtVy6BR4unNhR5DeI

https://www.bokanews.me/featured/izrada-drvenih-barki-postaje-zasticeno-dobro-crne-gore/

Izrada drvenih barki postaje zaštićeno nematerijalno dobro Crne Gore

Drvene barke

Ministarstvo uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore prihvatilo je Inicijativu kalifatske radionice Bokovac za uspostavljanje zaštite dobra Izrada drvene barke!

Time su se stekli uslovi za dalje korake, a odnosno, da primjenu propisa za zaštitu i utvrđivanje vrijednosti dobra. Naime, uvidom u pravnu dokumentaciju o kulturnim dobrima i baštini utvrđeno je da za dobro Izrada ili izgradnja drvene barke nije do sada rađena valorizacija kulturno istorijske vrijednosti.

zaštita – drvene barke

“Ovaj akt od velikog je značaja za nas i naš visedecenijski dug rad i trud koji je sada zapravo prvi put na pravi način vrednovan. U našoj kalafatskoj radionici, naime, mi uporno, s ljubavlju i mnogo odricanja, a praktički bez prave i dovoljne pomoci čuvamo i održavamo drevna znanja i umijeća starih zanatlija, kalafata, barkariola, maranguna i čamčara. Jedni smo od malog broja takvih u Baru, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom kao i izvan granica Crne Gore. Prihvaćanje Inicijative jaki je vjetar u leđa i nama i svima koji se bave tradicijskom brodovima koji ne pokazuju smo ljepotu tradicije i znanja”, prokomentarisala je vijest za portal jedro.me PR menadžer kalifatske radionice Jadranka Lala Bokovac.

Izvor Boka news

Trogodišnje renoviranje pasare

                                   

Evo 3 godine da se nisam ukrcao u barku.  Kada sam je prije tri godine vadio radi redovnog održavanja počeo sam primjećivati da su mnoga rebra počela da trule i nije bilo druge nego svu je raskopati i

vidjeti koliko rebara treba zamjenti. Uglavnom su to bili capuli gornja kriva rebra. Kako je vrijeme prolazilo broj rebara koja je trebalo zamjeniti se popeo do petnaestak komada.To su sve bila rebre stara koliko i barka. No masiva za rebra nisam imao pogotovo ne prirodne krivine pa sam se odlučio da ih sam izradim laminiranjem u epoksidu.

Takođe je trebalo promjeniti i nešto oplate iznad vodene linije koja se pokazala trulom.  Inače kako je barka dugo stajala vanka sve više drveta je počelo slabiti jer izgleda dok je barka u voidi to truljenje je sporije valjda zbog manjka kisika.

Nešto daske sam dobio na dar od mog prijatelja Nenada Bokovc iz Bara a nešto sam kupio u okolini Nikšića na jednoj pilani koja reže isključivo muljiku.  Izbor daske je jako loš i morali smo prebrati jako puno daske da bi našli ono što nam bar približno odgovara.

Zahvaljujući Prijatelju Vitu Vujoviću Naučio sam proces laminiranja rebara i remont je polako krenuo.

Narvno da bih došao do rebara trebalo se ogoliti kompletno nadgrađe koje je bilo relativno zdravo ali od lošijeg marerijala tako da sam se odlučio promjeniti i nadgrađe koje će sada biti takođe od muljike. Muljika je inače autohtona vrsta borovine koja ne pušta smoli i odlično odnosi vodu.

Najveće razočarenje je bio donji dio zrcla koje je inače bilo iz tri djela tako da sam i njega promjenio sada od hrastovine i uklopio ga u prazninu epoksidnom smolom i šarfima od inoksa.

Obzirom da je barka 1971 godište i da je pretrpjela puno reparacija a u pojedinim periodima dugo stajala na suhom nije ni čudo da je dobila škerac tj malo se izvitoperila što je jako otežavalo popravku jernije bilo simetrije koja je osnovna pri građenju ili reparaciji barke.

Kada je došlo vrijeme da se radi nadgrađe brinuo sam se kako ću to uraditi ali opet mi je Vito priskočio u pomoć i kompletno nadgrađe je sam uradio dok sam mu ja ponešto pomagao. Na kraju smo uspjeli da od babe naprvimo đevojku iako je to bio vrlo mukotrpan proces.

Takođe smo ugradili novu jaku škacu za jarbol izradili nove pajule i novo duboko, usko kormilo koje će sada biti efikasnije od starog plitkog i širokog.

Od boja upotrebljavo sam hempelov program. Izvanka dvokomponentni bjeli lak visokog sjaja a iznutra prvo temeljnu a potom jednokomponentni završni lak takođe bjele boje.

Kompletno nadgrađe, pajule  kormilo sam izlakirao sa 6 ruka bezbojnog laka što će biti teško održavati ali trudit ću se svim silama da što duže ostane lakirana.

Ostaje još samo da se kupi novo latinsko jedro pa da opet veselo zaplovimo Bokom.

U more je bačena prvi dan iza zimskog solsticija tj 22 12 tačno u podne.

Puno ozrava sa Prčanja od Zorana Nikolića.