6. ožu 2017.

Prodaje se drvena barka



Drvo je zdravo, barka nije ni stara, izgradjena je na Braču,1980g.


 Motor je pouzdan, volvo jedan cilindar, plus sva oprema koju sam dobio sa njom, tende, sidro, vesla, akumulator, pumpa za sekat itd...barka je duga 5.50 m, široka 2 m. 




Barka se nalazi na otoku kolocepu (kalamota), ali po potrebi dolazim u Dubrovnik, .pa ako nekoga zanima broj je +385 91 308 1336






1. ožu 2017.

IV Restauracija stare drvene barke modernom tehnologijom.

U ovom nastavku nam Inžinjer brodogradnje Vitomir Vujović objašnjava interesantan postupak laminiranja u epoksidu.

Izrada krmenog masiva – II dio


Kontraašta krmenog masiva izrađena je od laminiranog drveta zalijepljenih epoxy smolom, metodom dvostepenog lijepljenja. Kontraasta se sastoji iz 13 lamela debljine 5 mm , dužine 110 cm i visine 10 cm.



Debljina lamala je od presudne važnosti za uspješan i kvalitetan postupak laminiranja. Debljina lamela direktno zavisi od radijusa krivine koju želimo laminirati, što je radijus krivine veći to je debljina laminate manja. Sledeći bitan faktor je vrsta drveta od koje se izrađuju laminati, tako će se mekše vrste drveta (bor) lakse savijati, nego trvrđe vrste drveta (hrast), pa samim tim lamele izrađene od mekšeg drveta mogu biti deblje u poređenju sa lamelama izrađenim od tvtdog drveta. Prilikom odabira debljine lamela treba voditi računa još o nekim faktorima. Što su lamele deblje sila pritezanja (dovođenja laminate u željenu krivinu) je veća, pa će za posledicu u postupku lijepljenja dovesti do toga da ta sila pritezanja istisne više ljepila, što može rezultirati osiromašenjem u pogledu količine ljepila na površinama koje se lijepe. Debljina lamela je u direktnoj vezi sa brojem potrebnih lamela da di se izradio čitav laminirani komad.
Moglo bi se onda zaključiti ja je najbolje napraviti lamelu što manje debljine, ali i to ima svoju ekonomsku računicu, tanje lamele iziskuju više rezanja, blanjanja, veći otpad materijala,veći broj lamela, veću površinu lijepljenja – veću potrošnju ljepila, produžava vrijeme lijepljenja (veća površina na kojoj treba da se nanese epoxy smola, a prostupak lijepljenja je ograničen jako kratkim vremenom za rad – “open time”).
Kada je određena optimalna debljina lamela, pristupa se rezanju i blanjanju lamela na konačnu debljinu. Trebam napomenuti i jedan mali problem koji se i meni samom desio. Dosta majstora pa tako i ja znam voskirati ili nauljiti radne površine od abrihtera ili cirkulara da ne oksidiraju, prilikom provlačenja lamela lemale povuku vosak ili ulje i onda prilikom lijepljenja drvo ne može da upije epoxy smolu. Lamel prije početka namaošenja epoxy smole treba ohrapaviti glaspapirom gruboće P80 pod uglom od 45 stepeni u odnosu na godove. Dobro otprašiti i odmastiti, pogotovo drva koja su bagata sopstvenom masnoćom ili smolom. Najbolje ih je odmastiti 95 % alkoholom, kod masnih drva postupak ponoviti više puta.



Izrada kalupa za laminiranje se može izvesti na više načina. Ja kalupe izradnjujem od zelejznih uglovnica prišarafljenih na šperploču koja je zaštićena selotep trakom da se epoxy ne bi zalijepio za nju. Broj uglovnica zavisi od veličine i oblika krivine, nedovoljan broj uglovnica može dovesti do toga da se laminati ne mogu saviti u željenu krivini ili do pucanja laminata.




Kod komada širih od 15 cm kalup za laminiranje bi  morao biti tako napravljen da se stegama može pristupiti sa obije strane laminata da bi se postigla ravmomjerna sila pritezanja I da ne bi doslo do iskosivanja lamela unutar laminiranog komada.
Nakon sušenja laminiranog komada i popustanja stega može doći do blagog ispravljanja laminata. Koliko će se laminirani komad ispraviti to direktno zavisi od broja laminata i veličine zakrivljenosti krivine koju treba laminirati. Tako da bi kalup trebao imati malo veću krivinu nego što ima stari komad koji se laminira. Tako da po zavrsetku sušenje i popuštanja stega, laminiranim komad prilikom toga ispravljanja dobije stvarno potrebnu krivinu. Na osnovu iskustava i laboratoriskih ispitivanja napravljena je prosta formula po kojoj se može odrediti potreban broj lamela.


Prije početka lijepljenja potrebno je na “suvo” isprobati da li je dovoljan broj stega i uglovnica, da se ne bi desilo da prilikom samog lijepljenja treba dodavati jos uglovnica i stega. Na ovaj način se provjerava da li se sve lamele mogu saviti bez pucanja i da li ima kakvih šupljinja i nepravilnosti među lamelama. Takođe treba pripremiti jastučiće od drveta iizlijepljene u selotep praku koji će se podmetnuti ispod stega da ne bi stege ostećivale laminate. Za process lijepljenja treba obezbijediti koju stegu I jastučić više nego što je bilo potrebno za “suvu” probu jer uvijek iskrsne nešto nepredviđeno. Na lamelama treba zapisati redne brojeve kako su bile složene da bi se olakšalo slaganje lamela prilikom ljepljenja, treba voditi računa da su vene drveta među laminatima kontra okrenute.


Kada su sve pripreme izvršene može se početi sa metodom dvostepenog lijepljenja. Kao što ime kaže metoda dvostepenog lijepljenja epoxy smolom se sastoji iz dva koraka. U prvom koraku se pripremljene lamele premazuju čistim epoxy-jem da bi epoxy penetrirao u drvo i drvo se zasitilo. Epoxy smolu je najlakse nanositi pinelom na male površine, a na veće površine  vakljom sa microfiber oblogom. Nakon prve ruke nanošenja epoxy smole – prajmerisanja, na lamelama se mogu pojaviti mat površine, ta mjesta treba ponovo premazati epoxy smolom, ovaj postupak se ponavlja dok se sve lamele sa obije strane ne zasite smolom. Nakon toga se pristupa drugom koraku premazivanju prajmerisanih lamela epoxy “pastom” – mješavinom epoxy smole i filera (za konstruktivna lijepljenja i laminiranja  punilo je mircofibra). Nakon toga se spajaju sve lamele u jedan blok i pritežu stegama na kalupu. Treba voditi računa da stege budu na sredini visine laminata da ne bi došlo do zakošavanja lamela.


Na sledećoj slici može se primeti kako epoxy izbija kroz male pikotine na laminatima pod silom pritezanja.




            Izlijepljeni laminat treba da se suši između 5 i 7 dana jer je to najčešće potrebno vrijeme da epoxy ljepilo postigne punu čvrstinu, ovaj vremenski period zavisi od proizvođača epoxy smole. Ako se skinu stege nakon dan ili dva laminat hoće da počne da se ispravlja.


Obrađena krmena kontraašta spremna za ugradnju i lijepljenje za ostali dio krmenog masiva.














17. sij 2017.

III Restauracija stare drvene barke modernom tehnologijom.


U ovom trećem nastavku Vito govori o krmenom masivu na svojoj staroj barci njegovom uklanjanju i postavljanju novog.


Izrada krmenog masiva – I dio

Čim se vrijeme proljepšalo i barka prosušila počeo sam sa radovima. Odlučio sam da počnem od krme i da stari krmeni masiv kompletno zamijenim novim. Tako da sam počeo sa uklanjanjem krmenih uzdužnih baknova (bočnih klupa) i krmene sponje koja drži bankove, da bi lakše mogao prići krmenom masivu i izvaditi sablone za krmena rebra.


Uzdužne bankove sam uspio izvaditi da ne uklanjam kontracente (kontramadijere) tako što sam listom pile za metal uspio ispilati sve brokve (eksere) kojima su bankovi bili učvršćeni. Poprečni banak sam ostavio da drži raspon barke, da se barka što manje deformiše. Na sledećoj slici može se vidjeti ključ gdje je prilikom poslednje rekonstrukcije spojena krmena kontraasta sa krmenim masivom, može se primijetiti da je istrulio dio krmene ploče na mjestu gdje se zadržavala voda izeđu krmene ploče i bankova.


Takođe može se uočiti i plastični čep kojim je začepljena rupa za propelersko vratilo kroz krmeni masiv u kojem je stalno stajala voda, koja je glavni uzrok truljenja krmenog masiva.


Kada sam uklonio uzdužne bankove i sponju počeo sam sa skidanjem farbe i uklanjanjem krmenog masiva. Veći dio krmenog masiva nijesam uspio skinuti u jednom komadu nego sam ga razbio glijetom za drvo. Oni djelovi koji su bili pričvršćeni pasaicama od mesinga njih sam uspio rastaviti bez razbijanja.



Prilikom rastavljanja naišao sam i na bišu. Uspio sam izvući jednog crva i slikati ga fotoaparatom, da bi ga na kompjuter uvećao. Na crve sam naišao jako visoko u drvetu iznad vodne linije, što me odmah zainteresovalo, da je morska biša (Teredo navalis, Shipworms) ne bi se nalazila toliko visoko iznad vodne linije. Kada sam sliku crva uvećao na kompjuter odma sam shvatio da se radi o “kopnenoj” biši koja najčešće napada parket, namjestaj, krovne grede. Pretpostavljam da se biša nalazila u komadu drveta od kojega je zamijenje krmena ploča, pa je od tuda prešla na krmeni masiv, jer ovi crvi vole trulo drvo.


Meže se primijetit da sam uklonio dva panižela (madijera koja dodiruju kobilicu) i oslobodio krmeni masiv od rebara da bi ga lakše rasklimao i skinuo.



Najveći problem je bilo izvaditi pocinkovane pasaice da ne bi pukla kobilica. Najteže ih je bilo okrenuti u krug da popušti kontakt pasaice sa kobilicom. Napravio sam jednu zeljeznu ploču na kojoj sam zavario maticu u koju može da udje gornji kraj pasaice. Kada sam uspio razmrdati pasaicu pomoću papagajki da se moze okretati u krug onda sam stavio tu metalnu ploču na pasaicu i pomoću dva struka (stege)  uspio izgurati pasaice.

Kolumba je izradjena od hrastovine, hrastovina ima tanina u sebi u kontakto sa vodom je pocrnjela, površinski je malo ispucala, ali to nije opasno jer će se te pukotinice popuniti epoxyjem. Inače kobilica je u jako dobrom stanju, pogotovo što je sa donje strane imala prohromsku lamu i hrastovu šoletu.


Kada sam uklonio krmeni masiv odlučio sam da izvršim neke promjene u konstrukciji krmenog masiva u poređenju sa starim.  Nije mi se sviđjalo to što je krmeni masiv izradjen od masiva debljine 5 cm i u njega su ukopani jako plitki utori u kojima leže lijevi i desni panižel, iz tog razloga površina kalafatavanja (šuperenja)  je jako mala.


Ako se pogleda prethodna slika koja predstavlja poprečni presjek Rebra No. 2. i uporede crvene linije (koje predstavljaju oblik utora) na starom rebru i novom može se primjetiti da je kod novog rebra dužina nalijeganja panižela mnogo veća nego kod starog. Još jedan od razloga zašto sam se odlučio na ovakav način izrade krmenog masiva je taj jer će se madijeri lijepiti epoxy smolom pa da je površina lijepljenja što veća.


Nakon što sam izvadio stari krmeni masiv i pasaice počeo sam praviti šablone za novi krmeni masiv. Šablone sam napravio od balze debljine 5 mm, jer mi je ona imala dovoljno čvrstoće da se ne uvija, a bila mekana da bi je lako rezao skalpelom.


























 Za sada toliko do sledećeg javljanja kada ide drugi dio istog članka o krmenom masivu.