13. pro 2011.

Stari drveni guc


Moj komšija Milivoje-Milo Marković već dugo ima ako ne najljepšu a onda sigurno najbolje održavanu staru drvenu barku tipa GUC. Barku je izradio Ivan Išo Marković njihov rođak.  Išo je po zanimanju barkariol koji je dugo radio a gdje druogo nego u Tivatskom Arsenalu gdje je usavršio svoj zanat.

Ova lijepa barka se svake godina izvlačila na obalu radi redovnog održavanja i nakon par dana ponovo kalavana u more rifreškana i tako je do današnjeg dana zadržala dobru kondiciju na zadovoljstvo svojih vlasnika.
Do sada se barka izvlačila na kraj uz pomoć komšija koje bi vlasnik pozvao da mu „daju ruku“ na tiradur da izbaci barku na kraj a posle obavljenog posla posluži se po čašica rakije ,vina ili soka ko šta voli a isto se radi i po završenom renoviranju kad barku treba vratiti u more.


To je stara i lijepa tradicija ali sve teže održiva jer iz raznih razloga sve je teže skupiti desetak ljudi koji će u momentu kada je to potrebno vlasniku biti tu pored barke u zakazano vrijeme kako bi se prilično teška barka koja otprilike može biti teška između 500 i 700 kg izvukla na obalu.


Soha za podizanje tereta u ovom slučaju barake mnogo olakšava stvar a dovoljna su dva čovjeka i barka je veoma brzo i elegantno na suvom i obratno.
Ova naprava mnogo olakšava posao oko održavanja plovila pa kada bi postojalo bar po jedna  soha u blizini mandraća mislim da bi to umnogome doprinjelo lakšem održavanju pogotovo teških drvenoh baraka.
Bilo ih je po Dobroti i po pontama montiranih od livenog gvožđa. Nedavno , prije par godina, skinute su zadnje dvije sto su bile ispred kuće Dušana radoničića, Dobrota 120.

Sad vec vidimo na brodovima i na obali , elektricne ili klizne sa rosfrajnim čekrcima. -Na ljutoj je jedna takva ugrađena poviše jednog mandraća.
Evo poziva JP morsko dobro koje se na svom sajtu deklarisalo oko pomoći građanima da se svojim aktivnostima uključi i pomogne vlasnicima drvenih baraka kako one ne bi potpuno nestale sa ovih prostora.
„Javno preduzeće Morsko dobro ovim modelom nudi zainteresovanim subjektima, prije svega građanima, građevinski materijal, projekat i nadzor. Iskustva pokazuju da se ovaj model najčešće koristi prilikom uređenja obale, ponti, mandraća, obalnih zidova i slično“
                                                                                                                                Zoran Nikolić

1 komentar:

  1. prilipo! evo san se ja nešto naoštrija kupit par gajeta i guceva pa ih sve vezati u sebe u mul. ima dice pa će jedan dan malo na vesla, pa na idra..

    OdgovoriIzbriši